Hronika

Pogoršana bezbjednost saobraćaja u Srpskoj: Svaki četvrti stradali mlađi od 30 godina

Broj smrtno stradalih u saobraćajnim nesrećama u Republici Srpskoj za devet mjeseci ove godine je za preko 20 odsto veći nego u istom periodu lane.

Pogoršana bezbjednost saobraćaja u Srpskoj: Svaki četvrti stradali mlađi od 30 godina
FOTO: PRIVATNA ARHIVA/FACEBOOK

Podaci Agencije za bezbjednost saobraćaja RS pokazuju da u saobraćajkama sa smrtno stradalim licima svaki četvrti poginuli ima od 21 do 30 godina.

Iz ove agencije više puta su upozorili da starosna grupa od 18 do 21 godinu nosi najveći saobraćajni rizik, a da slijedi grupa od  od 21 do 30 godina. Naglasili su da podaci o broju povrijeđenih i smrtno stradalih nedvosmisleno pokazuju da je ova kategorija pod najvećim rizikom stradanja u saobraćaju.

Milija Radović, direktor pomenute agencije, kaže da je za devet mjeseci 2018. u saobraćajnim nesrećama poginulo 98, a u istom periodu lane 80 osoba.

To je za 21 odsto više. Od ukupnog broja smrtno stradalih, poginulo je 40 vozača, 19 pješaka i 15 motociklista. Kada je riječ o teško povrijeđenima, u pomenutom periodu imamo minimalno smanjenje od nekih tri odsto – naglasio je Radović.

Pročitajte još

Prema njegovim riječima, najveći uzrok nesreća sa smrtno stradalim i teško povrijeđenima je brzina, te da su u tom pogledu posebno problematični bili ljetnji mjeseci.

– Ove statistike će biti analizirane kako bi Savjet za bezbjednost saobraćaja RS dobio detaljan izvještaj o uzrocima nezgoda i na osnovu toga preduzeo mjere da se bezbjednost saobraćaja popravi – rekao je Radović.

Podsjetimo, na sjednici ovog savjeta konstatovano je da je tokom devet mjeseci ove godine, u poređenju sa istim periodom 2017, pogoršana bezbjednost saobraćaja u Srpskoj.

Stručnjaci upozoravaju da, zbog povećanja broja poginulih, treba detaljno analizirati vrijeme, mjesto i okolnosti nastanka saobraćajnih nezgoda u Srpskoj, te preduzeti mjere da bi se stanje popravilo.

Loša praksa

I u auto-školama potvrđuju da su mladi vozači veoma rizični u saobraćaju.

– U većini zemalja kandidati za vozački ispit moraju prvo sa instruktorom da pređu 1.000-1.500, a kod nas 300 kilometara. A bez pređenih kilometara nema ni vozača. I dalje je najvažnije je li kandidat krenuo pod ručnom, je li pravilno parkirao i slično. Osim toga, kod nas ne postoje nikakva ograničenja u kubikaži automobila koji voze mladi vozači. Završe obuku na nekom fiatiću, a kući ih čeka BMW X5. Pa, šta onda da očekujemo – kažu instruktori.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu