Prema nezvaničnim podacima “Vijesti”, prema planu Uprave policije, svakog dana najmanje 28 službenika, među kojima su i pripadnici specijalnih jedinica policije, u smjenama se šalje kao ispomoć na Cetinje.
Sistematizacijom radnih mjesta u tom gradu zapošljeno je 45 službenika, čiji je rad raspoređen po smjenama, a početkom februara na Cetinju je zapošljeno još sedam policajaca sa završenom Policijskom akademijom.
To znači da u policiji na Cetinju rade 53 službenika UP – 39 policajaca opšte nadležnosti, sedam službenika kriminalističke policije i još toliko je angažovano novih sa akademije.
Podaci “Vijesti” govore da se u prestonicu radi povećanja bezbjednosti građana, nakon nove tragedije koja se dogodila 1. januara ove godine, šalje 10 policajaca iz Regionalnog centra “Centar”, dok na dnevnom nivou u taj grad dolazi i 11 službenika iz Odjeljenja bezbjednosti Podgorica.
Pojačan je i broj službenika UP u Dežurnoj službi na Cetinju, pa sada u smjeni rade po dva policajca.
Osim toga, prema bezbjednosnim procjenama, na Cetinju u posebnim vremenskim intervalima tokom 24 sata angažovano je pet pripadnika Posebne jedinice policije (PJP), a u prestonicu dolaze i četiri službenika Specijalne jedinice policije (SJP).
Ovakav vid pojačanog prisustva policije napravljen je kako bi se popravila bezbjednosna situacija na Cetinju gdje se se tokom posljednje dvije i po godine dogodila dva masovna zločina u kojima su ubijene 23 osobe, među kojima i četvoro djece.
Prema zvaničnim policijskim podacima u vreme zločina, koji je prvog dana ove godine počinio Aco Martinović, na Cetinju je bilo angažovano 11 policijskih službenika što nije bilo mnogo više u odnosu na avgust 2022. kada se dogodilo prvo masovno ubistvo u Medovini.
Upravo zbog toga su Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) krajem januara podnijeli Savjetu za građansku kontrolu rada policije predstavku u cilju utvrđivanja svih relevantnih činjenica i odgovornosti za tragediju.
Ove NVO su tražile da se utvrde činjenice i ocijeni primena policijskih ovlašćenja u kontekstu zaštite života i bezbjednosti građana Cetinja.
CŽP i HRA su od Savjeta za građansku kontrolu rada policije zatražili odgovor na pitanje ko je sve, kada i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom tih prijava.
Iz tih NVO su pitali koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina i šta je učinjeno da se unaprijedi bezbjednost nakon 12. avgusta 2022. godine.
Oni su od Savjeta zatražili odgovor na pitanje zbog čega Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i uhapsi izvršioca masovnog ubistva, a pitali su i na koji način je izvršilac ubistva došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija preduzela neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana.
Masovna ubistvaPrije više od dvije godine – 12. avgusta 2022. Vuk Borilović (34) počinio je masovno ubistvo kada je u naselju Medovina na Cetinju ubio deset ljudi, od kojih dvoje djece, a njih šestoro ranio.
Borilović je u popodnevnim satima krenuo u pohod na svoje sugrađane kada su ubijena dva dječaka, dva brata Marko (7) i Mašan (11) i njihova majka Nataša Martinović (35), Rajko Drecun (56) i njegovi roditelji Danica (74) i Dimitrije (81), rođene sestre Aleksandra (52) i Danijela Radunović (51), Goran Đurišić (54) i Milan Mitrović (37).
Tada su ranjeni Filip Đurković, Aleksandar Drecun, Slavica Zvicer, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić i policajac Ljubiša Maksimović.
U razmjeni vatre ranjen je jedan policijski službenik, a Borilović je ubijen. Policija je tada u pravcu Borilovića ispalila pet hitaca, od kojih je jedan bio smrtonosan. Takođe, u pucnjavi na Borilovića učestvovao je i Neno Kaluđerović, ali je istragom utvrđeno da njegov hitac nije bio poguban po masovnog ubicu.
Ubrzo nakon zločina Boriloviću je zapaljena kuća u kojoj u tom trenutku niko nije bio, a vatrogasci su uspjeli da lokalizuju požar.
Nakon tog zločina, 1. januara ove godine Cetinje je zadesila još jedna tragedija kada je Aco Martinović posle 17.30 sati, u kafani “Velestovo”, nadomak Sportskog centra, prvo ubio Branislava Mudrešu, Radivoja Markovića, jednog od braće blizanaca, Miloša Martinovića i Mirka Vuletića, vlasnika kafane. Takođe, on je tom prilikom i ranio više lica.
Nakon što je ubio četiri lica u kafani Martinović je ubio i Joša Otaševića i Marka Martinovića. Poslije ubistva dvojice muškaraca, on je krenuo ka drugoj kući gde je lišio života Radmilu i Radovana Martinovića, majku i oca stradale braće. Martinović je oko 17.45, što je oko dvadesetak minuta nakon što je pucao u kafani, ubio najmlađe žrtve masakra na Cetinju, braću Vukana (8) i Jovana Vuletića(13).
Nakon toga je krenuo ka kući u naselju Donji kraj gde je ubio svoju sestru, Zoricu Vuletić i Draganu Drašković.
Lociran je oko ponoći i opkoljen od strane policije u okolini svog doma. On je tada pokušao da izvrši samoubistvo, ali je preminuo tokom transporta u bolnicu.
Kod manastira i dalje po dva službenika UP
Cetinjski manastir i dalje u smjenama čuvaju po dva službenika Uprave policije, a kako je to određeno operativnim planom, koji je donet još tokom 2021. godine.
Nakon zločina u Medovini u leto 2022. kada je Vuk Borilović usmrtio 10 sugrađana, među kojima i dva dečaka, pojavile su se informacije da su na svega stotinak metara dalje bili policajci zaduženi za čuvanje manastira, ali da je njihova reakcija tog dana “bila neprihvatljiva, neprimerena i suprotna zakonu”.
– Policijski službenici su bili na manje od sto metara od mjesta događaja, a po Zakonu i njihovom pravilniku službe, primarna obaveza im je da zaštite živote i preventivno djeluju, a sa kojim činjeničnim stanjem u trenutku navedenog događaja su, nesumnjivo bili upoznati, te su morali odmah da reaguju i spriječe tragediju, umjesto što su čuvali okačene zastave – piše u krivičnoj prijavi advokata porodica stradalih Zdravka Đukanovića.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu