Mada su i lideri dvije najjače stranke u srpskom i hrvatskom korpusu Milorad Dodik i Dragan Čović proteklih dana otvoreno pozvali bošnjačke političke lidere da zajedno rade na odlasku OHR i stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, među bošnjačkim predstavnicima takav prijedlog ne nailazi na podršku.
Dugogodišnji poslanik u parlamentu BiH Dušanka Majkić smatra da razloge zašto bošnjački političari više „vjeruju“ strancima nego predstavnicima druga dva naroda u BiH treba tražiti u činjenici da im je veći dio međunarodne zajednice oduvijek bio više naklonjen.
Dokle god OHR bude navijao za svaku želju Bošnjaka dotle će se oni truditi da na sve načine zadrže strance u BiH. Visoki predstavnik ima posebno izgrađene odnose s bošnjačkim partijama i oni mu ne upućuju nijednu lošu riječ, jer znaju da im u svakom trenutku može zatrebati. Bošnjaci su svjesni nedovoljne političke snage koju mogu postići u ravnopravnoj političkoj borbi sa Srbima i Hrvatima na bazi argumenata i zato se kriju iza stranaca – ocjenjuje Majkićeva.
Ona smatra da se politički predstavnici Srba i Hrvata zato moraju žestoko zalagati za odlazak stranaca, a posebno OHR.
– Oni misle da će smanjivanjem uticaja Srba i Hrvata od BiH napraviti unitarnu državu, po sistemu jedan građanin – jedan glas. Međutim, BiH po tom sistemu ne može opstati. Ako stranci ne odu i ne promijeni se odnosi između tri naroda, ova zemlja nema nikakavu šanse. Mi to ne govorimo kako bi nekom napakostili, nego je to toliko loš „brak“ da nikome, čak ni Bošnjacima koji su favorizovani, ne može donijeti ništa dobro – ističe Majkićeva.
Član Predsjedništva SDA Ramiz Salkić, međutim, tvrdi da je stranka kojoj pripada za to da domaći akteri vode glavnu riječ u BiH. Ipak, za to, kaže Salkić, treba da se stvore određeni preduslovi.
– Sam Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira je definisao uslove pod kojima se može ukinuti OHR i mi očekujemo da oni budu ispunjeni. Kada su u pitanju sudije u Ustavnom sudu BiH, to je takođe uslovljeno sprovođenjem Dejtonskog sporazuma. Imamo Ustav koji nisu izglasali građani ni parlament, odnosno imamo Ustav koji je dio Dejtonskog sporazuma, a visoki predstavnik je zadužen za sprovođenje i tumačenje Dejtonskog sporazuma. Sve je to povezano jedno s drugim. Da bismo ispunili uslove za odlazak stranaca, onda bi neki trebalo da prekinu s prijetnjama po teritorijalni suverentitet BiH. Svjedoci smo da je bilo toga u proteklom periodu, a vjerujem da će biti i u budućnosti – kaže Salkić.
On odbacuje pojedine ocjene da je međunarodna zajednica naklonjena bošnjačkoj politici i da zato ne žele da i ona ode iz BiH.
– Da su nama blagonakloni sigurno se onda ne bi tolerisalo da se u Srpskoj zabranjuje bosanski jezik. Lično mislim da je međunarodna zajednica naklonjena onima koji prijete suverenitetu i integritetu BiH i koji ne poštuju odluke Ustavnog suda, jer ih ne sankcioniše – dodaje Salkić.
Politički analitičar Pejo Gašparević ističe da ovakvu vrstu međunarodnog angažmana nema nijedna zemlja u Evropi i da su sasvim logični zahtjevi da BiH postane slična drugim evropskim zemljama.
– To je pristojan pokušaj da se BiH učini održivom unutrašnjim snagama. Moram priznati da govorim sa dozom skepticizma, jer mi je teško povjerovati u ovom trenutku da se BiH tako brzo može preobraziti u vlastitog upravljača i bojim se da će međunarodna zajednica još dugo ovdje ostati, upravo zbog dubinski poremećenih odnosa, i političkih i međunacionalnih, u BiH – ističe Gašparević.
Bez jedinstvenog stava
Politički analitičar Srećko Latal smatra da međunarodna zajednica polako prepoznaje činjenicu da BiH mora da rješava sama svoje probleme i da u tom pravcu pokušava da djeluje.
– Međunarodna zajednica nema jedinstveno mišljenje ni po kom pitanju, pa ni po pitanju Zapadnog Balkana. Ta priča o njenoj naklonjenjosti ne stoji, jer svi politički akteri pokušavaju da iskoriste razne međunarodne i regionalne aktere kako bi maksimizirali svoje pozicije – smatra Latal.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu