Trampova sveobuhvatna odluka je tako zahvatila i komisiju koja je u BiH svojevrsni sinonim za reforme u oblasti vladavine prava i pravosuđa.
Ne postoji nijedan zakon ili odluka koja je donesena ili razmatrana u ova dva sektora u BiH, a da zato svoje mišljenje nije dala Venecijanska komisija, a razlog za to je ekspertski sastav ovog tijela.
Šta je Venecijanska komisija
Venecijanska komisija je osnovana kao tijelo Evropskog savjeta u maju 1990. godine kako bi se zemljama koje su pravile tranzicije iz autokratskih u demokratske režime pomoglo u reformama vezanim za vladavinu prava i pravosuđe.
Ideja za osnivanje je stigla od Antonija Marija La Pergole, tadašnjeg ministra za evropske poslove Italije. Iako su na početku članice bile samo države koje pripadaju Evropskoj uniji, danas ova komisija broji čak 60 članica širom svijeta.
Članovi ove komisije su eksperti za ustavno pravo iz cijelog svijeta, a na čelu se nalazi predsjednik. Trenutno, tu poziciju obnaša Kler Bezi-Maluri.
Ovo su aktuelni članovi Venecijanske komisije: Ugo Mifsad Bonici (profesor prava i bivši predsjednik Malte), Talija Šabrjeva (ruska pravnica, autorica amandmana na Ustav Rusije iz 2020. godine), Žan-Klod Koljar (kancelar Univerziteta Paris 1 – Panthéon-Sorbonne, bivši član Ustavnog savjeta), Kristof Grabenvarter (sudija Ustavnog suda Austrije), Volfgang Hofman-Rim (bivši sudija, Savezni ustavni sud Njemačke), Jan Erik Helgesen (profesor na Univerzitetu u Oslu), Hana Suhocka (bivša premijerka Poljske, profesorica na Univerzitetu Adam Mickiewicz u Poznanju i predsjednica Katedre za ustavno pravo), Gret Haler (viši predavač na Univerzitetu Johann Wolfgang Goethe, Njemačka, bivša predsjednica Švicarskog parlamenta), Klemen Jaklič (predavač prava na Harvard Law School, Univerzitet Harvard), Karmen Lusija Antunes Roša (profesorica na Katoličkom univerzitetu Minas Gerais, sudija Vrhovnog saveznog suda Brazila), Džefri Džouel (profesor prava i bivši dekan University College London), Filip Dimitrov (bivši premijer Bugarske, član Ustavnog suda Bugarske), Karlo Tuori (profesor jurisprudencije na Univerzitetu u Helsinkiju), Piter van Dajk (državni savjetnik, predsjednik Odbora za ustavno pravo i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava), Jan Velars (profesor na Univerzitetu u Antverpenu), Huan Hose Romero Guzman (bivši predsjednik Ustavnog suda Čilea, profesor na Pontificia Universidad Católica de Chile).
Imala je ogroman uticaj na reforme u pravosuđu
Što se tiče konkretno Bosne i Hercegovine, Venecijanska komisija je imala ogroman utjecaj na brojne pravosudne reforme koje su provođene u našoj zemlji od završetka rata 1995. godine.
Venecijanska komisija u posljednjih nekoliko godina više puta je davala mišljenja i preporuke koje se tiču reforme Ustava BiH, izbora i rada pravosuđa.
Njena ocjena promjena u izbornom zakonodavstvu, uključujući osjetljiva pitanja vezana za konstitutivnost naroda i prava manjina, često se smatra ključnom referencom u kontekstu političkih razgovora unutar BiH.
Posebno značajan bio je njen uticaj tokom rasprava o reformi pravosuđa i imenovanju sudija, gdje je Komisija naglašavala potrebu za većom nezavisnošću sudstva i transparentnošću u postupcima. Njene preporuke često služe kao poluga međunarodnog pritiska na domaće političke aktere da se usklade sa evropskim standardima, piše Klix.
Ipak, Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo, čije je mišljenje neobavezujuće, te se često, iz političkih razloga, njihov stav odbacivao.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.