Neki su smijenjeni odlukama visokih predstavnika, jedan je završio iza rešetaka zbog ratnih zločina, a pojedini su se, uprkos smjenama i optužnicama, ponovo vraćali na najviše funkcije.
U prvom sazivu bili su Alija Izetbegović, Krešimir Zubak i Momčilo Krajišnik. Krajišnik je jedini član Predsjedništva BiH koji je pravosnažno osuđen za ratne zločine. Haški tribunal osudio ga je na 20 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti.
Izbori u Parlamentu BiH
Na izborima 1998. godine izabrani su Alija Izetbegović, Ante Jelavić i Živko Radišić.
Nakon što je Alija Izetbegović u oktobru 2000. godine podnio ostavku iz zdravstvenih razloga, Parlamentarna skupština BiH imenovala je Halida Genjca za privremenog člana Predsjedništva BiH, jer je mandat saziva izabranog 1998. godine trajao do Opštih izbora 2002. godine. Nakon što je vlast na nivou BiH preuzela Alijansa za promjene, Parlamentarna skupština BiH u martu 2001. godine izabrala je Beriza Belkića za člana Predsjedništva BiH, čime je okončan privremeni mandat Halida Genjca. Belkić je tu dužnost obavljao do isteka mandata saziva izabranog 1998. godine, odnosno do izbora 2002. godine.
Ni hrvatski član Predsjedništva nije završio mandat. Visoki predstavnik Volfgang Petrič 2001. godine smijenio je Antu Jelavića zbog organizovanja “Hrvatske samouprave”, ocijenivši da je riječ o pokušaju podrivanja ustavnog poretka BiH. Na njegovo mjesto imenovan je Jozo Križanović.
Novi saziv iz 2002. godine činili su Sulejman Tihić, Dragan Čović i Mirko Šarović. Međutim, ni taj mandat nije protekao bez intervencije međunarodne zajednice. Čović je smijenjen 2005. godine odlukom visokog predstavnika Pedija Ešdauna nakon što je protiv njega podignuta optužnica za zloupotrebu položaja. Ipak, politički pad nije dugo trajao. Nekoliko godina kasnije ponovo je izabran u Predsjedništvo BiH.
Sukobi oko nadležnosti
Mirko Šarović funkciju je napustio već 2003. godine nakon afere “Orao”, kada je otkriveno da je preduzeće iz Republike Srpske izvozilo vojnu opremu Iraku uprkos embargu Ujedinjenih nacija. Nakon odluke visokog predstavnika o njegovoj smjeni, naslijedio ga je Borislav Paravac, dok je Čovića zamijenio Ivo Miro Jović.
2006. mandat su osvojili Haris Silajdžić, Željko Komšić i Nebojša Radmanović. Na izborima 2010. godine izabrani su Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, dok su 2014. godine u Predsjedništvo ušli Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić.
Od 2018. do 2022. godine članovi Predsjedništva BiH bili su Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik. Njihov mandat obilježile su skoro svakodnevne političke blokade i sukobi oko nadležnosti.
Bećirović, Komšić i Cvijanović – najkonfliktniji saziv
Mandat aktuelnog saziva Predsjedništva BiH Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Željko Komšić ostaće upamćen kao jedan od najkonfliktnijih od uspostavljanja ove institucije nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, obilježen gotovo stalnim političkim sukobima, preglasavanjima, izdvojenim mišljenjima i izostankom konsenzusa o ključnim pitanjima.
Komšić rekorder po broju mandata
Bošnjački članovi Predsjedništva BiH bili su Alija Izetbegović, Halid Genjac, Beriz Belkić, Sulejman Tihić, Haris Silajdžić, Bakir Izetbegović, Šefik Džaferović i Denis Bećirović. Hrvatski članovi bili su Krešimir Zubak, Ante Jelavić, Jozo Križanović, Dragan Čović, Ivo Miro Jović i Željko Komšić, dok su srpski članovi bili Momčilo Krajišnik, Živko Radišić, Mirko Šarović, Borislav Paravac, Nebojša Radmanović, Mladen Ivanić, Milorad Dodik i Željka Cvijanović.
Rekorder po broju mandata je Komšić, koji je četiri puta biran – 2006., 2010., 2018. i 2022. godine. Po dva mandata imali su Alija Izetbegović, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, piše Dnevni avaz.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.