Iako zvaničnici Republike Srpske možda formalno poštuju neslužbene američke uslove za ublažavanje sankcija, ostaje da se vidi kako će administracija Donalda Trampa reagovati u trenutku kada se prekrši duh tog aranžmana.
Tramp, naime, ne oklijeva dugo kada procijeni da je riječ o manipulaciji i spreman je ponovo uvesti oštre kazne, piše američki magazin Washington Examiner u analizi političke krize u Bosni i Hercegovini, u kontekstu nedavno održanih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i ukidanja sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima.
Republika Srpska je nedavno održala izbore, ali iako je dobila novog predsjednika, stvarna moć ostaje u istim rukama – Milorada Dodika, navodi se u tekstu pod naslovom „Novi problemi za Bosnu nakon ukidanja sankcija srpskom lideru“.
Autor podsjeća da je Dodik, koji je nakon presude Suda BiH smijenjen sa funkcije predsjednika Srpske, formalno napustio predsjedničku poziciju u korist pažljivo odabranog nasljednika.
– Bosna i Hercegovina bi trebala očekivati nastavak iste korupcije, fragmentacije, podjela i etničkih tenzija koje već tri decenije koče razvoj i stabilnost zemlje – zaključuje se u analizi.
Dalje se navodi da je Dodik svoju političku karijeru gradio na poticanju sukoba i nepovjerenja između Republike Srpske i institucija BiH.
Autor navodi da je Dodik u više navrata pozivao na referendume o otcjepljenju Republike Srpske ili odbacivanju institucija BiH.
– Bio je predmet brojnih istraga , a istovremeno se javno hvalio „redovnim“ sastancima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ponavljajući stav Moskve da je rat u Ukrajini „u potpunosti opravdan“ – ističe se u tekstu.
Ukidanje sankcija
Washington Examiner ističe da je odgovor Dodika i njegove porodice na američke sankcije bio pretvaranje postojećih mreža političkog pokroviteljstva u sofisticiran mehanizam za njihovo zaobilaženje.
Uprkos tome, Donald Tramp je u oktobru ukinuo sankcije Dodiku i njegovim saradnicima. Gotovo istovremeno, Dodik se povukao s mjesta predsjednika, čime je omogućeno održavanje novih izbora, dok su vlasti Srpske ukinule ranije donesene zakone koji su proglašeni neustavnim.
– Ova neuobičajena, naizgled quid pro quo situacija okončala je višemjesečni zastoj između Dodika i institucija BiH oko njegovog nezakonitog zadržavanja moći. Međutim, problemi Bosne i Hercegovine ne završavaju s Dodikom – upozorava autor.
Dodaje da su, osim finansijskog kriminala, Dodik i drugi funkcioneri godinama promovisali secesionizam, produbljivanje podjela i političko približavanje Moskvi, što se smatra ozbiljnom bezbjednosnom prijetnjom regiji i potencijalni rizik za Evropsku uniju.
Ruska transformacija
Autor ističe da su izbori u Republici Srpskoj, iako održani bez Dodika kao kandidata, protekli uz nisku izlaznost birača i optužbe za masovno namještanje glasova. Ishod izbora, prema toj ocjeni, predstavlja nastavak statusa quo.
Dodik je, kako se navodi, čak i vodio kampanju poručujući biračima da glas za Karana znači glas za njega i politike koje su do tada provođene.
U analizi se upozorava da bi, bez ekonomskog pritiska američkih sankcija, moglo doći do jačanja koruptivne prakse.
– Sjedinjene Američke Države moraju ostati budne i spremne da pokažu da taj osjećaj nekažnjivosti nije opravdan – naglašava se.
Podsjećajući na Dodikovu izjavu da će Zapad sada „dobiti dva Dodika“, autor zaključuje da je cilj ukidanja sankcija vjerovatno bio smanjenje napetosti u osjetljivoj regiji, a ne održavanje privida promjena, prenosi Avaz.
Iako vlasti Srpske možda formalno ispunjavaju američke uslove, ključni test biće trenutak kada se naruši suština dogovora.
Kao što je pokazano u trgovinskim pregovorima s Kinom, zaključuje Washington Examiner, Donald Tramp nema mnogo dilema kada procijeni da je suočen s manipulacijom – tada se oštre sankcije vrlo brzo vraćaju na sto.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.