Kao njeni učesnici, kako kažu diplomatski izvori Blica, zasada su viđeni SAD, Francuska i Evropska unija, ali i Rusija.
Razlog za ovakve korake treba tražiti u namjeri da dogovor između Beograda i Prištine garantuje ne samo Evropska unija, koja je i posrednik dijaloga, već i druge zapadne sile.
Dogovor između Beograda i Prištine je daleko, ali je to ideja u slučaju da se stvari odvijaju u pozitivnom smjeru. Onda je moguće da se organizuje “Dejton 2”, da budu prisutni Amerika, Francuska, predstavnici Evropske unije i Rusija. Prisustvo Moskve je značajno, jer bi to značilo trajnost dogovora – kaže izvor Blica.
Ovu mogućnost potvrdio je i šef srpske diplomatije Ivica Dačić, koji je ocijenio da bi do rješenja “kosovskog čvora” moglo da dođe na nekoj međunarodnoj konferenciji.
– Da bi do toga uopšte došlo, Beograd i Priština moraju da se dogovore. Ako se približe stavovi, onda se može ići na međunarodnu konferenciju. Sada smo daleko od toga – kaže Dačić.
Zasad se kao moguće rješenje pominje razgraničenje, a sem toga što bi bilo na stolu, postavlja se pitanje i kada bi konferencija mogla da bude održana. Logičan odgovor koji se nameće je proljeće 2019. godine, prije nego što budu održani izbori za Evropski parlament. Činjenica je da kada god se do sada nezvanično govorilo o roku za postizanje dogovora između Beograda i Prištine, u igri je bio mart sljedeće godine, ali je komesar Evropske unije za proširenje Johanes Han tu liniju pomjerio za ljeto sljedeće godine.
Na pitanje da li smatra da će do rješenja doći do kraja mandata Evropske komisije, krajem oktobra, kaže da to nije zato što je kraj mandata.
– Ali, bilo bi korisno ako bi se to moglo zaključiti do, recimo, ljeta iduće godine, kako bismo krenuli novim koracima. Rješenje ne smije ići na štetu stabilnosti Zapadnog Balkana. Sada moramo vidjeti širi sliku, što znači da, bez obzira kakvo je to rješenje, ono mora biti takvo da ne ide na štetu drugih. Razmjenu teritorija treba ostaviti njima da o tome raspravljaju. Sada vrlo jasno znaju šta su naši uslovni okviri i smatram da, ako želite nešto postići, treba razmišljati i izvan zadatih okvira – rekao je komesar EU.
Uslovni okviri su, kako je istakao, da ima više stabilnosti u regionu.
– I da svako pojedinačno rješenje, svaki dogovor za rješenje bilateralnih sukoba mora doprinijeti ukupnoj stabilnosti i razvoju regiona jer je, u završnici, cilj da svih šest zemalja postanu članice EU – istakao je Han.
Govoreći o mogućnostima da do “Dejtona 2” dođe, predsjednica Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović ocjenjuje za Blic da je važno da svi ključni akteri učestvuju u procesu dolaska do dogovora, i da svima bude prihvatljiv.
– Djeluje da se čitav pregovarački proces ubrzava, ali i da ćemo obrise o vremenskom okviru rješenja i pravcima imati u septembru mjesecu. Važno je da se i zemlje regiona slože, a međunarodna konferencija se nezvanično spominje za drugu četvrtinu sljedeće godine. Inače, SAD su tu sve vrijeme trajanja dijaloga, a Njemačka ima veliku uticaj u Evropskoj uniji – kaže Joksimovićeva.
Bivši diplomata Vladislav Jovanović kaže da je zasada mnogo nepoznanica u igri.
– Ne znamo ni da li bi tema te konferencije bila samo Kosovo, ili će se baviti cijelom slikom Balkana? Ako na stolu bude razgraničenje, mi sada ne znamo ni šta taj termin podrazumijeva i za čiji račun i protiv koga će biti. Volio bih da znam odgovore na ta pitanja – kaže Jovanović.
O ovoj ideji nedavno je govorio i Volfgang Petrič, austrijski diplomata i bivši specijalni izaslanik EU za Kosovo, uz ocjenu da može da zamisli format nalik Dejtonu i da se zalaže da se u to uključi i Rusija, kako bi se jednom zasvagda raščistila postjugoslovenska situacija.
EU: Dogovor za nekoliko mjeseci
Konačni sporazum Beograda i Prištine trebalo bi da bude postignut do kraja ove ili početkom sljedeće godine, a dogovor, pored međusobne saglasnosti obje strane, mora da bude u skladu sa međunarodnim pravom i da ima podršku međunarodne zajednice, uključujući i region, saznaje Tanjug u Briselu.
– Parametri dogovora su da mora postojati pristanak dvije strane, da mora biti u skladu sa međunarodnim pravom i da mora imati podršku međunarodne zajednice, uključujući i region – navode za Tanjug u EU institucijama. U Briselu su, kažu, svjesni težine zadatka koji se nalazi pred pregovaračima kako bi se došlo do dogovora koji ispunjava sve te kriterijume. U EU očekuju da bi do konačnog dogovora o pravno obavezujućem sporazumu o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine trebalo da dođe “do kraja ove ili početkom sljedeće godine”.
– Realno bi bilo da dogovor vidimo za nekoliko mjeseci. Idealno bi bilo da se to dogodi u narednih šest mjeseci. Ne postoji zadato vrijeme, ali svi se slažu da moramo iskoristiti trenutni zamah u pregovorima – kažu u diplomatskim krugovima u Briselu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.