Upravo tim pitanjima bavi se redakcija EuroBlic/Srpskainfo, koja i ove godine radi istraživanje: izbor 50 najmoćnijih ličnosti u Republici Srpskoj.
Lista koja iz godine u godinu privlači ogromnu pažnju javnosti nije samo pregled funkcija, titula i uticaja – ona je i svojevrsno ogledalo društva, priča o tome ko pokreće procese, mijenja tokove i ostavlja trag u vremenu u kojem živimo.
Među onima koji su se prošle godine našli među 50 najmoćnijih, su i predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić i književnica Tanja Stupar Trifunović, koje su sada za Srpskainfo govorile bez zadrške o tome koliko moć sa sobom nosi teret, zašto ljudi koji imaju najveći uticaj ponekad nemaju mir i koliko je važno da se u javnom prostoru više čuju glasovi kulture, umjetnosti i stvaralaštva.
Jer moć nije samo mogućnost da odlučujete, već i sposobnost da inspirišete, mijenjate svijest, pokrenete ljude i ostavite trag koji traje duže od jednog mandata ili funkcije.
A onda je uslijedio i zanimljiv izazov: da po vlastitim kriterijumima sastave listu ljudi koji danas imaju najveći uticaj u Republici Srpskoj. Njihovi odgovori pokazali su da se moć ne mjeri samo funkcijom i titulom, već i sposobnošću da mijenjate društvo, pokrećete ljude i ostavljate trag koji traje.
“24/7”
Na pitanje da li očekuje da se i ove godine nađe među 50 najmoćnijih, predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić, odgovara da bi joj bilo drago, ali da se neće razočarati i ako ne bude.
– Pojam moći je uvijek diskutabilan, može se posmatrati slojevito sa raznih aspekata. Ljudi smatraju i da je moć da mirno spavate u ovako teškim i turbulentnim vremenima, a definitivno mi, koji se smo se našli na vašoj listi, često ne spavamo mirno. Ne zato što smo nešto uradili, nego zato što imamo puno obaveza, briga. Razmišljamo o mnogo stvari. Obično su tu ljudi iz politike, poslovnog svijeta i tih vrsta aktivnosti koje traže od čovjeka angažman, kako se to kaže žargonski 24/7. To su takvi poslovi gdje vi ne možete da ugasite telefon i kažete „sad je tri sata, prošlo je radno vrijeme, idem svojoj kući“ – kaže Trivićeva.
Trivićeva kaže da se iz liste 50 najmoćnijih uvijek može nešto iščitati i da može dati pregled onoga što se naziva moć.
– Dobro je da neko uradi tu listu, ali ona nije presudna, nije odlučujuća, s obzirom na to da se mijenja. Što se tiče mene, neće biti presudna ako ne budem na njoj, a ako budem – opet u redu – moje je da radim, da se borim za svoje ciljeve, vrijednosti, ideologiju, ideale koje zastupam, s obzirom na to da se na vašoj listi pojavljujem kao politička ličnost. Ne bih se razočarala ako se ne nađem na toj listi, ali neću biti ni licemjerna ako kažem da mi nije drago kada se vidim na njoj, iako znam da to samo znači da imam previše posla, previše briga i da često ne spavam baš zbog svih tih opterećenja. Ali nije ovo žaljenje, svi smo mi birali svoj put, sve ovo je naš izbor. Mi ovo volimo i moramo da trpimo – rekla je ona.
Kada bi ona sastavljala listu 50 najmoćnijih, kaže da bi vjerovatno bila slična listi EuroBlic/Srpskainfo.
– Kada bih ja sastavljala tu listu, ona bi bila, biću potpuno iskrena, prilično slična toj vašoj listi, kada bih isključila svoja lična razmišljanja o nekim ljudima koja su, u tom smislu, potpuno nebitna. To nije presudno. Tu je presudno koliki uticaj u javnom životu ima ta osoba. Meni se može sviđati ili ne sviđati, ali na vašoj listi je, koliko znam, godinama unazad, prva ličnost konstantno Milorad Dodik. Mi se politički apsolutno razmimoilazimo po onim ključnim temama, ali to jeste tako. I vjerovatno i da ja sastavljam, to bi bilo tako, jer je to činjenica koju mi, koji smo s ove druge strane političkog spektra, treba da promijenimo. I mi se borimo da to promijenimo. Pretpostavljam da će i na ovogodišnjoj listi biti opet tako, ali da već na sljedećoj, nakon oktobarskih izbora, neće – smatra Trivićeva.
“Važnost kulturnog života”
Za književnicu Tanju Stupar Trifunović je pozitivno to što se otvara prostor za ljude iz oblasti kulture i voljela bi, kaže, da se ta praksa i nastavi.
– 30 godina sigurno vidimo pomanjkanje prisustva ljudi iz kulture i u javnom životu i generalno, a s druge strane ono što ne vidimo je, možda zvuči grubo, ali borba za opstanak tih ljudi i onog što oni rade. Stalno zanemarujemo to da je jako bitno da imamo ljude koji se i bave kulturom kao menadžeri i neko ko organizuje programe i brine se o adekvatnoj prezentaciji kulturnog rada i nasljeđa, a s druge strane, naravno, imamo i pisce, stvaraoce, umjetnike, muzičare, glumce. Čini mi se da je to nekako možda najzanemareniji, najzapušteniji dio ili segment našeg društva, a s druge strane da ima jako veliku važnost – kaže ona.
Kad se, dodaje ona, vratimo unazad 50 ili 100 godina ili 200 godina, možemo pogledati šta je ostalo iza našeg društva.
-Zapravo su ti kulturni poslanici, djelatnici i stvaraoci nešto na što se oslanjamo i čime se predstavljamo i što pamtimo, a nekako se pomalo nemarno odnosimo prema tome. I u tom smislu je moje pojavljivanje na listi 50 najmoćnijih, ne nešto lično, nego je to neki simbol, nešto što ukazuje na važnosti kulturnog rada i života. I u tom smislu bih ja apelovala da i dalje obraćamo i obratimo više pažnje na te ljude, jer je njihov rad velik, a nisu dovoljno primjetni – smatra Stupar Trifunović.
Ona bi na ovogodišnjoj listi voljela da vidi direktorku i inicijatorku festivala “Imperativ”, Sanelu Babić.
-I to je njeno udruženje koje godinama promoviše, bavi se na popularizaciji i promociji kultura i kulturnog rada. Osim Sanele, naravno, tu bi sad mogla da nabrajam redom svoje kolege pisce. Pomenula bih i književnicu Tatjanu Bijelić, koja je možda nedovoljno prisutna i vidljiva, a mislim da se radi o izuzetno talentovanoj autorki. Sada je u užem izboru za nagradu “Biljana Jovanović”. Ima, naravno, još autora. Već znamo i Berislava Blagojevića i za mladu autorku, Mihaelu Šumić. Mogla bih još proširivati tu listu, ali svakako bi skrenula više pažnje na svoje kolege i na ljude koji se bave književnošću. Ne mogu da preskočim ni Ljilju Petrović-Zečić, direktorku Univerzitetske biblioteke Republike Srpske, koja godinama istrajava i obogaćuje kulturni život i rad naše institucije – ističe Tanja Stupar Trifunović.
Lista koja mjeri više od funkcije
Podsjećamo, redakcija EuroBlic/Srpskainfo započela je novo istraživanje – izbor 50 najmoćnijih osoba u Republici Srpskoj za 2026. godinu.
Kao i ranije, ključnu riječ neće imati samo analitičari i statistika, već upravo građani.
Biće obuhvaćen cijeli prostor Srpske – od Novog Grada do Trebinja, kroz razgovore sa ekonomistima, političarima, profesorima, studentima, sindikalcima, ali i onima koji najčešće ostaju van reflektora.
Upravo takav pristup ovu listu izdvaja godinama: ona nije samo zbir funkcija i titula, već ogledalo stvarnog uticaja.
Promjene su već počele
Prošlogodišnja lista pokazala je da moć više nije rezervisana isključivo za politiku i krupni kapital. Pojavilo se više od 17 novih imena, dok su neki dugogodišnji „sigurni“ igrači ispali iz igre.
Kriterijumi se očigledno mijenjaju – danas moć podrazumijeva i povjerenje, prisutnost u zajednici i sposobnost da se pokreću promjene.
Građani su među najuticajnije predlagali i „obične“ ljude – komšije, profesore, sportiste, pa čak i studente.
Ova godina donosi dodatnu težinu. Predstoje opšti izbori u Bosni i Hercegovini, a politička scena već pokazuje koliko brzo odnosi snaga mogu da se promijene.
Zato će nova lista biti više od rangiranja, biće test izdržljivosti uticaja. Pokazaće ko se održao na vrhu, ko je pao, a ko je uspio da se nametne kao novo lice moći.
Kriterijumi ostaju isti: finansijski i politički uticaj, prepoznatljivost, harizma, institucionalna snaga i sposobnost da se stvari zaista pomjere.
Ko danas zaista „vedri i oblači“? Ko odlučuje, a ko utiče iz sjene? I da li su građani spremni da prepoznaju drugačije lidere?
Odgovori tek slijede.
Ko se našao na listi najmoćnijih u 2025.
Kako su Banjalučani birali prošle godine
Sportisti ocijenili najmoćnije u Srpskoj
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.