Juče neprijatelji, danas poželjni partneri: Političari iz Srpske bi saradnju sa studentima, ali da li prvo treba da se izvine? 

Politička „ljubav“ prema Studentskoj listi procvjetala je gotovo preko noći. Jedini problem je što se u toj iznenadnoj želji za dobrim odnosima niko nije sjetio jednog, čini se, prilično važnog koraka izvinjenja.

Ispada da su studenti za svega nekoliko dana prešli put od državnih neprijatelja do poželjnih političkih sagovornika, a da su oni, koji su ih donedavno javno prozivali, vrijeđali i osporavali njihove namjere, odjednom spremni da s njima grade odnose. Kao da se ništa nije dogodilo. 

Dok su studenti protestovali, tražili odgovornost i kritikovali vlast Aleksandra Vučića, iz Banjaluke su stizale teške kvalifikacije, optužbe i upozorenja o navodnoj opasnosti koju predstavljaju. Sada, nakon izbornog uspjeha, stižu čestitke, poruke podrške i pozivi na saradnju. Promijenile su se političke okolnosti, a s njima, izgleda, i kriterijumi za prihvatljive sagovornike.

Predsjednik SNSD Milorad Dodik je, čisto da se prisjetimo, na skupu SNS u Sremskoj Mitrovici u februaru 2025. godine, studente  nazivao „smradovima“. Povezivao ih je sa navodnim pokušajima destabilizacije Srbije uz podršku USAID. 

Neposredno pred izbore otišao je i korak dalje, tvrdeći da bi Republika Srpska bila „prva meta“ ukoliko Studentska lista dođe na vlast.

-Šta bi bilo da takvi dođu na vlast? Pa, prvo – neće. Srbija nije toliko luda da preda ključeve ljudima koji mrze pola svog naroda. Ali kad bi i došli – Republika Srpska bi bila njihova prva meta – govorio je Dodik.

Svoj doprinos etiketiranju dao je i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, koji je Studentsku listu povezivao sa „autošovinistima” i “srbofobima“, dok je studente iz Banjaluke, koji su podržali kolege u Srbiji, optuživao da su na proteste otišli „na prevaru“.

Dakle, nije riječ o jednoj nespretnoj rečenici, usputnoj političkoj prepirci ili različitim pogledima na stanje u Srbiji. Studenti, njihovi zahtjevi i ljudi koji su im pružali podršku, javno su predstavljani kao neko što radi protiv sopstvenog naroda.

A onda su stigli izborni rezultati. I odjednom, oni koji su do juče bili nepoželjni postali su dovoljno važni da im se čestita i da im se ponudi saradnja. Pojedini političari iz vladajuće koalicije su, nakon izbornog uspjeha studenata, brže-bolje brisali statuse na društvenim mrežama. Ipak, pokazalo se da mogu obrisati objavu, ali ne i činjenicu da su je napisali. Internet, na (ne)sreću, pamti.

Ne treba zaboraviti ni da je predizborni karavan studenata iz Srbije zaustavljen u Republici Srpskoj, nakon policijskih intervencija. I taj detalj danas djeluje prilično nezgodno u priči o iznenadnoj želji za saradnjom i dobrim odnosima.

Naravno, političke okolnosti se mijenjaju. Savezništva nastaju i nestaju, a izborni rezultati nerijetko natjeraju i najveće kritičare da promijene ploču. Nije sporno ni da politički akteri koji imaju podršku građana mogu biti sagovornici bez obzira na ranije razlike. Ali postoji razlika između političkog pragmatizma i pokušaja da se javnosti podmetne kolektivna amnezija.

Zato se nameće i pitanje koje do sada nije dobilo jasan odgovor: ako su studenti danas dovoljno važni za razgovore i saradnju, zar nisu zaslužili i izvinjenje za uvrede i napade kojima su bili izloženi?

“Ko je donio odluku”

Politički analitičar Cvijetin Milivojević za Srpskainfo kaže da bi izvinjenje Studentskoj listi, prije svega, trebalo da uputi predsjednik SNSD Milorad Dodik, kao lider vladajuće koalicije, a potom i svaka od stranaka pojedinačno.

– Ako sam dobro razumio i pratio, sve stranke unutar vladajuće koalicije podržavale su Aleksandra Vučića u obračunu sa Studentskom listom. Takođe, mislim da bi trebalo da se izvine i skoro cijela parlamentarna opozicija, iako njihova odgovornost nije ista, s obzirom na to da nisu dio vlasti Republike Srpske. Ipak, svi bi trebalo da se izvine, osim Nebojše Vukanovića i njegove stranke, koja je od početka podržavala studentske proteste i njihove zahtjeve – kaže Milivojević.

Vladajuća koalicija bi, kaže Milivojević, kao znak dobre volje, odmah morala da identifikuje, imenom i prezimenom, one koji su napali studente u Višegradu.

– Istovremeno, trebalo bi istražiti ko je donio odluku o zabrani dva skupa podrške studentima u Banjaluci. Takođe, potrebno je utvrditi ko je donio odluku o zabrani skupa podrške studentima u Brčko distriktu. Dakle, to su stvari koje bi morale biti urađene kao neka vrsta povratka na nultu tačku, kako bi se na osnovu toga mogli graditi pristojni i normalni odnosi Republike Srpske sa novom, budućom vlašću u Srbiji. Naravno, ako je to u interesu, a mislim da jeste, cijelog srpskog naroda, sprovođenje i maksimalno korišćenje onoga što je međunarodno verifikovani Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama Republike Srpske i Srbije. Dobar dio toga nije urađen – rekao je Milivojević.

Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj bi, nastavlja on, trebalo da izađe sa jasnim stavom o tome šta je radila na organizovanju birača, odnosno državljana sa dvojnim državljanstvom iz Republike Srpske, da bi glasali za Srpsku naprednu stranku. 

-Trebalo bi da objasne šta su radili i da se izvine. Istovremeno, potrebno je objašnjenje zbog čega se Zakon o državljanstvu Srbije ne koristi u dovoljnoj mjeri kada je riječ o građanima Republike Srpske. Zakon o državljanstvu Srbije predviđa da svako ko napuni 18 godina, a prihvata Srbiju kao svoju državu, ima pravo na dvojno državljanstvo. Umjesto toga, to pravo se u Republici Srpskoj, od strane dosadašnje vlasti u Srbiji, koristilo kao neka vrsta “reketa”, odnosno uslovljavanja i ucjenjivanja birača. Poruka je bila da, ukoliko želite da vam se ubrza proces dobijanja državljanstva, morate glasati za Aleksandra Vučića u Srbiji. To je bila neformalna praksa. Na kraju krajeva, ako mi ne vjerujete, prije tri godine se i sam Dodik žalio da od ljudi koji stvarno žive u Republici Srpskoj svega 13.000 ima dvojno državljanstvo Srbije. To su, prema mom mišljenju, neki od preduslova za uspostavljanje normalnih kontakata – naglasio je Milivojević.

Republika Srpska je, dodaje on, apsolutno prepoznata kao jedna od važnih tačaka u programu Studentske liste. 

– Prije svega, potrebno je utvrditi ko su ona trojica bitangi koja su napala studente koji su pokušali da iznesu transparent Studentske liste u Višegradu. Mora se jasno reći ko stoji iza toga. Da bi buduća vlast mogla da vjeruje strani koju u ovom trenutku predstavlja vladajuća koalicija u Republici Srpskoj, potrebno je da se utvrdi istina. Da bi do oprosta došlo, neophodno je da se prvo dođe do istine. Treba da vidimo ko je to odlučio i da li je odluka došla od nekog lokalnog načelnika ili gradonačelnika u nekom gradu Republike Srpske ili je nalog stigao sa neke druge adrese. Ja bih rekao da je došao sa neke druge adrese – kaže Milivojević.

Potrebno je, naglašava Milivojević, i da “režimski mediji u Srpskoj kažu ko im je naložio da vode kampanju protiv Studentske liste”. 

-Ona je vođena skoro dvije godine, sve do izbora u Srbiji, 25. oktobra, a korišćen je isti onaj propagandni narativ i ista propagandna sredstva koja je Aleksandar Vučić koristio protiv studenata u Srbiji. I u režimskim medijima u Republici Srpskoj mogao sam da čujem da su studenti iz Srbije zapravo ustaše, fašisti, teroristi, vođe obojene revolucije i slično. Mislim da će Studentska lista čekati odgovore iz Banjaluke. To je neophodno kako bi, u trenutku kada se formira nova izvršna vlast, vlast u Republici Srpskoj i vlast u Banjaluci konačno mogle da razgovaraju na normalan način – zaključio je Milivojević za Srpskainfo.

Fizički napadi

Novinar Đorđe Vujatović smatra da se dobri odnosi između Studentske liste i političara iz Republike Srpske ne mogu graditi bez povjerenja, a njega, kako ističe, neće biti sve dok ne uslijedi izvinjenje.

-Ono što su naši političari izgovarali tokom predizborne kampanje zaista je sramotno, jer su na taj način dodatno produbili jaz između pripadnika istog naroda, isključivo na osnovu njihovih političkih uvjerenja. Bez obzira na to koliko govorili o nacionalnom jedinstvu, stvorili su veoma ružnu sliku o svima nama, građanima Republike Srpske. To će nam ostati kao svojevrsno nasljeđe ovakve politike – smatra on.

Vujatović kaže da nas veliki broj građana Srbije danas posmatra kroz prizmu svih onih ružnih scena kojima smo svjedočili.

– Nisu to bile samo uvrede, već i fizički napadi, zabrane skupova, kao i privođenja studenata koji su dolazili u Republiku Srpsku. Sve je to sigurno ostavilo veliki i ružan trag i stvorilo negativno mišljenje građana Srbije o Republici Srpskoj – rekao je on za Srpskainfo.

Vujatović cjenjuje da je odnos vlasti u Republici Srpskoj, ali i dijela opozicije prema Studentskoj listi, pokazao izrazito servilan pristup pojedinih političara, koji, kako ističe, nema mnogo veze sa nacionalnim jedinstvom, već sa željom da služe određenim političkim strukturama. 

-Srbija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i mora postojati određena vrsta institucionalne saradnje. Međutim, ukoliko se naša vlast nastavi na ovakav način odnositi ne samo prema Studentskoj listi već i prema svim ljudima koji drugačije misle i razmišljaju, bojim se da bi to moglo imati određene posljedice, prije svega po građane Republike Srpske. Mislim da smo veoma loše počeli – smatra on.

Vujatović podsjeća da je Dodik na sličan način započeo i odnos sa bivšim predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

– Kasnije su se pronašli u određenim poslovnim i političkim kombinacijama, u kojima su jedan drugom davali podršku. Mislim da će sa Studentskom listom situacija biti nešto drugačija, ali koliko će zaista biti drugačija, zavisi od toga koliko će se naši političari odgovorno ponijeti prema novim vlastima u Srbiji – smatra Vujatović.

Dijalog

Politički analitičar Bojan Šolaja smatra da bi odnose sa Studentskom listom trebalo graditi kroz saradnju i dijalog, prije svega na institucionalnom nivou, iz kojeg bi se potom mogli razvijati i drugi oblici saradnje. Kada je riječ o eventualnom izvinjenju zbog pomenutih izjava, Šolaja tvrdi da su se neprimjerene poruke mogle čuti sa obje strane, ali ističe da ne bi ulazio u njihovo pojedinačno citiranje, jer ih nije detaljno pratio.

-U suštini, ono čemu ljudi uvijek treba da teže jeste da kroz dijalog rješavaju otvorena pitanja, a na kraju krajeva i međusobne odnose. Ipak, to bih prepustio akterima koji vode te procese. Ne bih unaprijed govorio da li bi neko trebalo nekome da se izvine, i sa jedne i sa druge strane. To bih zaista ostavio onima koji budu vodili razgovore da uspostave takve odnose. Slične situacije imali smo i u prošlosti. Uvijek se tome pridavao značaj, ali su to suštinski stvari koje su najčešće izgovarane u određenoj političkoj kampanji, političkoj borbi i slično. Takvih izjava bilo je na svim stranama, ne samo u Republici Srpskoj ili Srbiji – kaže Šolaja za Srpskainfo.

Šolaja ističe da u političkim odnosima ne bi trebalo da bude mjesta ličnim animozitetima, te da sva otvorena pitanja treba rješavati kroz razgovor i dijalog. Smatra da je, bez obzira na ranije izgovorene riječi, odnose moguće prevazići izgradnjom institucionalne saradnje, uz odgovornost i korektnost zvaničnih predstavnika.

Naglašava da svaki dijalog mora biti usmjeren na funkcionalnu saradnju i najbolji interes građana, kako Srbije, tako i Republike Srpske.

-Ako posmatramo ko je šta rekao, činjenica je da na svim stranama svako izgovori svašta. To je dio političkog folklora, kampanje i predizbornog perioda. Ono na šta mi treba da budemo usmjereni jesu funkcionalna i institucionalna saradnja i interes svih građana. Ako analiziramo i drugu stranu, bilo je različitih izjava koje su dolazile na račun mnogih u Republici Srpskoj, da ne kažem svih. Sama Studentska lista okuplja veliki broj pojedinaca koji dolaze iz različitih političkih spektara, a tokom prethodnih godina bilo je i različitih izjava pojedinaca u vezi sa Republikom Srpskom i srpskim narodom u njoj – kaže Šolaja.

On naglašava da je dijalog najbolje rješenje za sve.

– To treba prepustiti onima koji su preuzeli političku odgovornost da se pozabave svim otvorenim pitanjima, pa, na kraju krajeva, i pitanjem međusobnih odnosa i, ako treba, onoga što je izgovoreno tokom predizbornog perioda, kako u Republici Srpskoj, tako i u Srbiji – rekao je on.

 Talas promjena ili puste želje: Može li pobjeda studenata u Srbiji uzdrmati vlast u Srpskoj

Da li političari iz Srpske traže put do novih pobjednika