Riječ je o ambasadorima nordijskih zemalja koje su vodeće u svijetu u borbi protiv korupcije i čiji sistemi mogu biti dobar primjer drugim zemljama kako se izboriti s ovom pošasti koja je odavno zahvatila sve pore društva u BiH.
Sastanak je bio posvećen razmjeni iskustava i izazovima u borbi protiv korupcije u BiH, s posebnim fokusom na ulogu parlamentarnog nadzora, pravosuđa, medija i civilnog društva.
Predsjednik Komisije Branislav Borenović (PDP) istakao je da je Komisija u ovom mandatu po prvi put formirana kao stalno radno tijelo Predstavničkog doma, s jasnim mandatom parlamentarnog nadzora u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru.
Kako je naveo, cilj Komisije je da kroz institucionalne mehanizme podstakne borbu protiv korupcije i unaprijedi saradnju s pravosuđem, ali i međunarodnim institucijama.
– U dvije godine održali smo 22 sjednice i organizovali sedam javnih saslušanja, što je mehanizam koji se ranije gotovo nije koristio, a pokazao se kao izuzetno važan alat za otvaranje tema korupcije – rekao je Borenović.
Korupcija kao model ponašanja, Tužilaštvo BiH rak-rana
Dodao je da je Komisija saslušala 23 predstavnika institucija, organizacija, sindikata i civilnog sektora, čime je prikupljena značajna količina informacija o sistemskim problemima.
Javna saslušanja, kako je naglasio, rezultirala su konkretnim aktima i zaključcima koje je usvajao Predstavnički dom, a veliki dio njih bio je usmjeren prema Tužilaštvu BiH.
Saslušanja su se bavila oblastima javnih nabavki, arbitražnih postupaka, homologacije vozila, metrologije i drugih segmenata u kojima se, prema riječima Borenovića, ‘radi o potencijalnim koruptivnim radnjama vrijednim milione maraka ili evra’.
U tom kontekstu je spomenuo aferu ‘Viaduct, kupovinu zgrade za potrebe UIO BiH za 100 miliona KM, te 300 miliona KM potrošenih na homologaciju.
Borenović je naglasio da Komisija ne želi da preuzima ulogu sudova i tužilaštava, ali da ima obavezu da izvrši parlamentarni pritisak.
– Naša uloga je da sve informacije dostavimo pravosuđu i insistiramo na njihovom radu. Nezavisno pravosuđe bez političkog uticaja je ključ. Nažalost, korupcija kod nas postaje stil života i model ponašanja – rekao je, dodajući da Komisija želi dokazati građanima da je borba protiv korupcije moguća.
Član Komisije Safet Kešo (SDA) istakao je da su svi izvještaji i zaključci Komisije do sada jednoglasno usvojeni u Predstavničkom domu, ali je posebno upozorio na stanje u pravosuđu.
– Ključni problem i rak-rana sistema je Tužilaštvo BiH – kazao je Kešo, naglašavajući da se ti problemi personalno mogu vezati i za ulogu glavnog tužioca Tužilaštva BiH.
Smatra da zakonska rješenja nisu dovoljna ako ne postoji politička volja i profesionalna hrabrost za njihovu primjenu.
Govoreći o reformama, Kešo je naglasio važnost Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS), ali i potrebu donošenja Zakona o sudu, za koji je kazao, da bi bilo bolje da je to Zakon o sudovima ili zakon o vrhovnom sudu BiH, u skladu s preporukama Venecijanske komisije.
Komisija radi u nepovoljnom ambijentu
Član Komisije Jasmin Emrić istakao je da Komisija djeluje u izuzetno neprijateljskom ambijentu jer otvara teme koje ugrožavaju interese moćnih pojedinaca.
– Mnogi rukovodioci institucija parlamentarni nadzor ne doživljavaju kao oblik saradnje, nego kao udar na svoje političke i materijalne interese – rekao je Emrić.
Podsjetio je da je BiH među najlošije rangiranim zemljama prema Indeksu percepcije korupcije, sa ocjenom 33, što je svrstava u kategoriju nedemokratskih društava.
Iako postoji veliki broj antikorupcijskih tijela na svim nivoima vlasti, Emrić je naglasio da rezultati izostaju.
– Bosna i Hercegovina je postala porozno društvo u kojem je korupcija prerasla u model ponašanja. Takvoj praksi se moramo suprotstaviti otvorenim govorom o onome što se radi i prozivanjem rukovodilaca za koje raspolažemo dokazima – naglasio je.
Emrić je upozorio da će članovi Komisije zbog toga neminovno biti izloženi pritiscima moćnih političkih aktera, te da su kapaciteti Komisije već sada na granici izdržljivosti.
Govoreći o stanju u pravosuđu, Emrić je poručio da je BiH zemlja u kojoj pojedinci imaju izuzetno snažan uticaj na tužilaštva.
– Za neke zakoni jednostavno ne važe, dok mi koji insistiramo na zakonitosti imamo ograničene kapacitete. Uprkos tome, naš zadatak je da se borimo protiv korupcije s onim što imamo uz volju, energiju i odgovornost prema javnosti – zaključio je.
Nenad Grković, član Komisije, ukazao je na činjenicu da problem u BiH nisu zakoni, već njihova neprimjena.
– Naši zakoni su u velikoj mjeri evropski, ali se ne provode. Problem su ljudi u pravosuđu – rekao je, navodeći primjere političkih pritisaka, nekažnjenih napada na političke aktere i izostanka odgovornosti nosilaca vlasti.
U nastavku sastanka, ambasadorica Švedske Helena Lagerlöf zahvalila se Komisiji na naporima, ističući da su nordijske zemlje svjesne koliko je borba protiv korupcije dug i sistemski proces.
– mi smo morali graditi kulturu integriteta, ali prije svega sistem koji ne dozvoljava korupciju. Nije dovoljna jedna komisija, potreban je čitav lanac institucija , odnosno sistem koji će se boriti protiv korupcije, ako jedna institucija zakaže, da se aktivira druga – rekla je.
Naglasila je ključnu ulogu medija u Švedskoj u borbi protiv korupcije, te civilnog društva i važnosti njihove zaštite i finansijske nezavisnosti.
Takođe je ukazala na povezanost rodne ravnopravnosti i smanjenja korupcije, ističući da veći rodni balans u institucijama doprinosi transparentnosti.
Interes za sprečavanje korupcije kroz Plan rasta
Ambasadorica Norveške Else Kathrine Biering dodatno je otvorila pitanje saradnje Komisije s medijima i civilnim društvom, dok je ambasador Danske Åge Sandal Møller pitao kako Komisija vidi implementaciju antikorupcijskih obaveza iz Plana rasta EU.
Odgovarajući na to, Borenović je naglasio da je neophodan snažan monitoring evropskih institucija nad trošenjem sredstava.
– Evropske institucije moraju imati jasnu sliku kako se troši novac poreskih obveznika. Nažalost, vjerujemo da će evropski monitoring biti efikasniji od domaćih institucija – rekao je.
Odgovarajući na pitanje o medijima i njihovoj saradnji s Komisijom, Borenović je ukazalo na paradoks da javni servis u RS, gotovo uopšte ne prati rad Komisije, dok nezavisni mediji pokazuju veći interes.
Posebno je istaknuo pitanje izborne korupcije kao temelja svih drugih oblika korupcije.
Borenović je goste upoznao i s tim da su on i Grković među poslanicima opozicije iz Republike Srpske, koji su u Predstavničkom domu uputili u proceduru rigorozan Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS), jer smatraju da je pravosudnom sistemu u BiH potrebna ‘šok-terapija’.
– Tri godine smo čekali da vlast predloži i usvoji zakon o VSTS-u, ali se to nije dogodilo. Zbog toga smo, tragajući za rješenjem, predložili zakon koji smatramo ozbiljnim i u velikoj mjeri usklađenim s onim što su ranije usaglasili Ministarstvo pravde BiH i sam VSTS. Ovo radimo zbog budućnosti ove zemlje – rekao je Borenović.
On je naveo da su zbog toga suočeni s otvorenim nezadovoljstvom pojedinaca iz VSTS-a upravo zato što je predložen zakon čija provedba bi dovela do toga da su se neki prepoznali da više ne bi bili u VSTS-u.
– Razlike u odnosu na prethodna rješenja nisu velike, ali su suštinske. Predložili smo da mandat članova VSTS-a traje pet godina, bez mogućnosti uzastopnog drugog mandata. Smatramo da deset godina boravka u VSTS-u stvara prostor za klanove i zatvorene krugove moći. Jedan mandat je sasvim dovoljan – istakao je.
Kao posebno problematično pitanje, Borenović je izdvojio provjeru imovine i integriteta članova VSTS-a.
– Jasno smo predložili da niko ne može biti imenovan niti sjediti u VSTS-u dok ne prođe kompletnu provjeru, od porijekla imovine do svih elemenata koje podrazumijeva permanentni vetting. Ako mi kao izabrani zvaničnici svake godine popunjavamo imovinske kartone, ne vidim nijedan razlog da to ne rade i članovi VSTV-a – rekao je.
Dodao je da je neprihvatljivo da osobe koje nisu prošle provjere budu imenovane u najvažnije pravosudno tijelo u zemlji.
– Upravo tu vidimo najveći otpor i strah od zakonskih rješenja koja su potpuno u skladu s evropskim standardima – kazao je.
Borenović je poručio da nema problem s tim da članovi VSTS-a imaju veće plate i snažne institucionalne garancije, ali da imovina mora biti objašnjiva, piše Raport.
– Ako je neko zaradio 200.000 evra, a danas ima imovinu vrijednu dva miliona i pritom odbija da popuni imovinski karton, onda tu nešto očigledno nije u redu – zaključio je Borenović.
Sastanak je zaključen porukom o potrebi jačanja saradnje Komisije za borbu protiv korupcije s tijelima u nordijskim zemljama, te razmjeni najboljih parlamentarnih praksi u borbi protiv korupcije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.