Prema preliminarnim rezultatima izbora SNSD je apsolutni pobjednik izbora i Stanivuković, kada bi ga za njega glasali svi budući poslanici PSS i SDS, nema dovoljno „ruku“ za premijersku funkciju.
Atmosferu o opcijama za budućeg premijera dodatno je podgrijala Gorica Dodik, kćerka Milorada Dodika objavom u izbornoj noći. Na svom profilu na Iksu ona je objavila fotografiju svog oca, preko koje je ispisan slogan koji je “pozajmila” od Stanivukovića: “SIGURNO PREMIJER”.
Prema trenutno stanju dok je na snazi pravosnažna presuda Suda BiH Milorad Dodik ne može preuzeti premijersku funkciju, a put ka tome je eventualno pomilovanje Predsjedništva BiH. Prema preliminarnim rezultatima članovi predsjedništva BiH biće Željka Cvijanović, Darijana Filipović i Denis Bećirović.
Milan Blagojević, doktor pravnih nauka, objasnio je da zbog obaveze odlučivanja konsenzusom i prava na veto preglasanog člana pred Domom naroda FBiH, pomilovanje Milorada Dodika u Predsjedništvu BiH pravno nije moguće bez saglasnosti bošnjačkog člana.
– Zakonom BiH o pomilovanju, usvojenim 2005. godine, Parlamentarna skupština BiH propisala je da je Predsjedništvo BiH nadležno da, između ostalog, daje pomilovanja za krivične sankcije koje je izrekao Sud BiH, kakav je i slučaj sa krivičnom presudom tog suda izrečenom Miloradu Dodiku – naveo je Blagojević.
Prema njegovim riječima time je Parlamentarna skupština BiH prenijela tu dužnost na Predsjedništvo BiH, što je mogućnost propisana članom 5. stav 3. tačka i) Ustava BiH, jer je tom ustavnom odredbom propisano da Predsjedništvo ima i dodatne dužnosti koje mu prenese Parlamentarna skupština BiH.
– Poslovnik Predsjedništva BiH u članu 43. propisuje da u vršenju tih dodatnih dužnosti koje mu prenese Parlament BiH Predsjedništvo odlučuje konsenzusom, čime Poslovnik ne dozvoljava preglasavanje kod odlučivanja Predsjedništva o davanju pomilovanja, jer je odlučivanje o pomilovanju dodatna dužnost koju je Parlament BiH prenio Predsjedništvu Zakonom BiH o pomilovanju. Dakle, prema Poslovniku Predsjedništva BiH odluka o pomilovanju osuđenog lica ne može biti donesena preglasavanjem – rekao je Blagojević.
Dodao je da ako bi kojim slučajem zbog interesa Milorada Dodika ipak došlo do preglasavanja, tako što bi srpski i hrvatski član Predsjedništva glasali za pomilovanje, a bošnjački član protiv, u tom slučaju bošnjački član Predsjedništva bi imao na raspolaganju dvije mogućnosti.
– Jedna je da takvu odluku ostala dva člana podvrgne kontroli Ustavnog suda BiH, zahtjevom za rješavanje ustavnog spora zbog toga što bi takva odluka bila suprotna Poslovniku Predsjedništva BiH koji u članu 43. propisuje da se takve odluke donose konsenzusom, a ne preglasavanjem. Druga mogućnost je da preglasani bošnjački član u tom slučaju izjavi veto, jer Ustav BiH propisuje da protiv svake odluke Predsjedništva onaj ko je preglasan može da izjavi veto. Ustav BiH izjavljivanje veta od strane preglasanog člana ne ograničava na odluke Predsjedništva BiH iz oblasti spoljne politike, već daje pravo na veto protiv bilo koje odluke, bez obzira na materiju koja je predmet odluke Predsjedništva. U slučaju Dodika očekivati je da bi, kako rekoh, mogao biti preglasan bošnjački član i tada njegov veto ide na konačnu odluku bošnjačkim delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Ako ti delegati potvrde taj veto odluka ostala dva člana o pomilovanju ne bi imala pravno dejstvo – rekao je Milan Blagojević.
Može li Dodik zasjesti u premijersku fotelju?
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.