Šmit je istakao da Dodikove akcije nisu bile izolovani incidenti, već dio dugoročne političke strategije pažljivo planirane i pripremljene unaprijed. Prema njegovim riječima, iako je postojala bojazan da bi sukobi mogli prerasti u bezbjednosnu krizu, situacija je ostala u okvirima političkih napetosti.
– Transformacija vojne moći u političke strukture, koju je omogućio Dejtonski mirovni sporazum, ponovo se pokazala efikasnom. Uloga EUFOR-a u očuvanju stabilnosti i odluka o povećanju broja vojnika bili su od ključne važnosti – naveo je Šmit.
Dodao je da su napadi na Dejtonski sporazum imali ozbiljne posljedice, jer se Bosna i Hercegovina našla u strukturnoj krizi s geopolitičkim odjekom. Odluke Ustavnog suda BiH i Centralne izborne komisije, kojima su poništeni zakoni Narodne skupštine Republike Srpske i sankcionisano Dodikovo djelovanje, prema Šmitu, poslale su jasnu poruku da napadi na Ustav i zakone BiH imaju konkretne pravne posljedice.
Šmit u izvještaju konstatuje i da je koalicija na nivou BiH faktički raspala – Trojka je napustila savez sa SNSD-om, dok su HDZ i SNSD nastavili da blokiraju restrukturisanje Savjeta ministara. Parlament je, kako navodi, gotovo paralizovan, a Savjet ministara BiH nije ostvarilo očekivane rezultate.
Šmit napominje da bi spremnost SNSD-a da učestvuje na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske i da usvoji Reformski program mogla ukazivati na pokušaj izlaska iz političke izolacije, ali da razvoj događaja treba pažljivo pratiti.
Osvrćući se na presudu “Kovačević” Evropskog suda za ljudska prava, Šmit smatra da ona pokazuje kako ustavna i institucionalna pitanja treba rješavati unutar BiH, a ne nametanjem rješenja izvana.
– Prilagođavanje ustavne strukture Bosne i Hercegovine mora doći iznutra, a ne biti nametnuto spolja – naveo je Šmit.
Upozorio je i da međunarodne institucije u BiH ne smiju biti ugašene jer predstavljaju garanciju mira i stabilnosti u zemlji koja je i dalje ranjiva i podložna geopolitičkim pritiscima. Istakao je da realizacija uslova iz tzv. Agende 5+2 kasni, ali da bi njenom provedbom BiH mogla dokazati institucionalnu samoodrživost.
Veliki dio izvještaja posvećen je i pitanju imovine. Šmit smatra da zabrana raspolaganja tom imovinom, donesena odlukom Ustavnog suda BiH, dovodi do pravne nesigurnosti i ekonomskih poteškoća, posebno u Federaciji BiH, koja zbog poštivanja zabrane trpi veće negativne posljedice od Republike Srpske, gdje se odluke Suda otvoreno krše.
– Potrebno je pronaći način da se ublaži zabrana raspolaganja državnom imovinom kako bi vlasti koje poštuju zakon mogle pokretati razvojne projekte – poručio je Šmit, navodeći da mu je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić dostavio službenu inicijativu za izmjene odluke, kojom bi se omogućili infrastrukturni projekti od javnog značaja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.