U saopštenju se navodi da je postupak završen odlukom da sudije koje su činile vanparnično vijeće, koje su Dodika ostavile kao predsjednika stranke, neće biti sankcionisane.
Razlog za to, ukratko, jeste što sudije ne mogu biti kažnjene jer rade svoj posao, a u ovom slučaju sutkinja je donijela rješenje kojim se odbija brisanje Dodika iz registra, na šta je postojalo pravo žalbe, koje niko nije iskoristio.
Takođe se ističe da zahtjev za brisanje iz registra, prema Zakonu o političkim organizacijama, može podnijeti samo SNSD, a toj političkoj stranci presuda uopšte nije ni dostavljena.
Nakon analize navedene dokumentacije koja je dostavljena Kancelariji iz Stalne komisije za efikasnost i kvalitet sudova, te dokumentacije koju je Kancelariji dostavio predsjednik VSTS BiH, kao i dokumentacije koju je pribavila Kancelarija, Kancelarija je zaključila, primjenom odredbe člana 66. stav 1. Zakona o VSTS-u BiH, da postupanje sudija vanparničnog vijeća Osnovnog suda u Banjaluci nema obilježja disciplinskog prekršaja iz člana 56. Zakona o VSTS-u BiH, te da se u konkretnom slučaju radi o sudskoj odluci – navodi se.
Naveli su kako je Sud BiH preduzeo sve mjere i radnje koje se odnose na izvršenje presude, odnosno izvršenje krivičnih sankcija koje su izrečene presudom, i to kazne zatvora u trajanju od jedne godine, koja je zamijenjena novčanom kaznom.
Takođe navode da je dostavljanjem pravosnažne presude Centralnoj izbornoj komisiji BiH i njenom odlukom o prestanku važenja mandata predsjednika Republike Srpske izvršen i drugi dio kazne, koji se odnosi na zabranu vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina.
Objasnili su i dalji tok situacije, odnosno međusobnu komunikaciju Osnovnog suda u Banjaluci s jedne, te CIK-a i Suda BiH s druge strane, što je završeno odlukom Osnovnog suda da Dodik neće biti izbrisan iz registra.
– Sumirali su i argumentaciju Suda BiH u ovom slučaju, koji smatra da potpuno provođenje presude nije posao tog suda, nego Centralne izborne komisije i registracionih sudova. Stav Suda BiH jeste da pravne posljedice osude nastupaju automatski, po sili zakona, pravosnažnošću presude, da je u konkretnom slučaju Sud BiH krivični sud koji izriče sankcije, ali nema zakonski mehanizam niti nadležnost da samostalno vrši administrativne upise ili brisanja u registrima političkih stranaka kod nadležnih sudova, te da je postupanje Suda BiH završeno dostavljanjem presude CIK-u BiH, kao i registracionom sudu, a da potpuno provođenje presude treba da sprovedu drugi organi (poput CIK-a, odnosno registracionih sudova) – saopštili su.
Takođe su naveli i argumentaciju druge strane u ovom postupku, koja ističe da je potrebno da zahtjev podnese SNSD. Stav Osnovnog suda u Banjaluci, mjesno nadležnog registracionog suda koji vodi registar političkih organizacija, jeste da u vanparničnom postupku za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija ne može postupati po službenoj dužnosti bez formalnog zahtjeva ovlašćenog lica, da Zakon o političkim organizacijama i Zakon o vanparničnom postupku ne predviđaju mogućnost da sud samoinicijativno briše funkcionera, u konkretnom slučaju predsjednika političkog subjekta, na osnovu dopisa drugog suda ili treće strane (poput CIK-a), te da je za promjenu podataka u sudskom registru potreban podnesak same političke stranke – navodi se u saopštenju.
Međutim, posebno zanimljiv dio ove odluke odnosi se na činjenicu da presuda nikada nije dostavljena SNSD-u. Prema dokumentaciji i informacijama koje je Kancelarija pribavila, proizlazi da ni od Suda BiH ni od CIK-a pravosnažna presuda nije dostavljena političkoj organizaciji, u konkretnom slučaju SNSD-u, koja u smislu člana 23. Zakona o političkim organizacijama ima svojstvo ovlašćenog predlagača za promjenu podataka u registru – naveli su.
Istakli su da se radi o odlukama i pravnim mišljenjima različitih sudova u BiH, zbog čega se, uzimajući u obzir prethodnu praksu disciplinskih tijela u vezi sa ovakvim pravnim pitanjima, ne može tvrditi da je počinjen disciplinski prekršaj. S tim u vezi, imajući u vidu odredbe člana 87. Zakona o VSTS-u BiH, Kancelarija nema nadležnost da razmatra sudske odluke i konačan stav iznesen u rješenju koje je donijelo vijeće sudija Osnovnog suda u Banjaluci, te da tumačenje pravnih normi o nadležnosti spada u meritornu sudsku funkciju, koju je u ovom slučaju Osnovni sud u Banjaluci dao kroz rješenje od 24. novembra 2025. godine, protiv kojeg nije izjavljena žalba. Članom 87. stav 1. Zakona o VSTS-u BiH propisano je da sudija ili tužilac ne odgovara za mišljenje koje daje ili za odluke koje donese u okviru svojih službenih dužnosti – saopšteno je iz Kancelarije, prenosi Klix.
Ovo je posebno važno, ističu, jer je na rješenje bilo moguće uložiti žalbu, ali se to nije dogodilo.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.