Na predstojećim opštim izborima, birači u Federaciji će, između ostalog, birati poslanike u Predstavničkom domu tamošnjeg Parlamenta FBiH te predstavnike naroda u ukupno deset kantonalnih skupština, iz kojih će se, nakon potvrde rezultata, sastavljati i federalni Dom naroda.
U Domu naroda parlamenta FBiH ima 80 delegata, odnosno po 23 iz reda tri konstitutivna naroda (Srbi, Hrvati, Bošnjaci) dok 11 delegata čine oni iz reda ostalih.
Predsjedavajući Doma i dva zamjenika ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.
Posljednja pravila
Posljednja pravila, u koja je intervenisao i Kristijan Šmit dok je bio na mjestu visokog predstavnika u BiH, propisuju da svaki kanton koji ima bar jednog izabranog poslanika iz određenog naroda u svojoj skupštini ima pravo dobiti tog predstavnika i u odgovarajućem klubu federalnog Doma naroda.
Srpski narod u FBiH je u najvećoj mjeri koncentrisan u Kantonu deset ili kako se naziva i Livanjskom kantonu koji obuhvata Bosansko Grahovo, Drvar, Glamoč, Kupres, Livno i Tomislavgrad.
Iz tog dijela FBiH u tamošnji Dom naroda bira se devet delegata i u tom dijelu stranke sa sjedištem u Srpskoj i imaju najbrojnije liste.
SNSD, SP i SPS imaju, naime, zajedničku listu na kojoj je 30 imena, a prvi je Goran Broćeta, aktuelni delegat u Domu naroda koji je funkcioner SNSD. Na toj listi je i Nikola Materić, takođe delegat u ovom sazivu Doma naroda iz SNSD-a, a listu zatvara njihov stranački kolega Nebojša Radivojša koji je načelnik Glamoča.
Borba za pozicije
U borbi za pozicije, na prvom mjestu za kantonalnu skupštinu, su i bivši načelnik Grahova Duško Radun koji predvodi listu SNS FBiH na kojoj je 30 kandidata, a na njoj je i aktuelni delegat iz tih redova Nikola Srdić.
Kandidatsku listu Srpskog nacionalnog pokreta FBiH, sa takođe 30 imena, predvodi Dragana Damjanović, poslanik u kantonu i delegat u Domu naroda u mandatu na isteku.
Iz Kantona deset u federalni Dom narod ide devet delegata, od čega četiri iz reda Srba što je i najveći broj u poređenju sa ostalim kantonima u kojima dominiraju bošnjački ili hrvatski predstavnici.
Međutim, u posljednjim sazivima Doma naroda većinu u Klubu Srba imali su delegata sa lista stranaka čije je sjedište u FBiH, među kojima su SDP BiH i druge usljed čega je, prema tvrdnjama onih iz SNSD-a i drugih sa primarno srpskim predznakom, bilo nemoguće aktivirati mehanizam zaštite vitalnog interesa Srba u FBiH u određenim momentima.
Analiza kandidatskih listi koje je ovjerila Centralna izborna komisija BiH pokazuju da u Kantonu 1, odnosno Unsko-sanskom čija je centrala u Bihaću, SNSD ima jednog kandidat, dok u Posavskom, sa fokusom na Orašje, imaju njih osam.
U trećem, odnosno Tuzlanskom kantonu dva kandidata ima SNSD, a jednog Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića.
Srpske stranke nemaju kandidate u Zeničko-dobojskom kantonu (Zenica), Bosansko-podrinjskom (Goražde), Srednjobosanskom (Travnik), te u Zapadno-hercegovačkom (Široki Brijeg) i Sarajevskom.
U Hercegovačko-neretvanskom, u čijem središtu je Mostar, SNSD ima listu sa dva kandidata.
Pravila veta
U slučaju da dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda ili više od jednog predsjedavajućeg ili potpredsjedavajućeg Doma odluče da se zakon ili drugi akt odnosi na vitalni nacionalni interes, biće razmatran kao pitanje od vitalnog interesa.
Pitanja vitalnog interesa naroda su ostvarivanje prava da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti, identitet konstitutivnog naroda, ustavni amandmani, organizacija organa javne vlasti, jednaka prava u procesu donošenja odluka, obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe te teritorijalna organizacija i sistem javnog informisanja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.