"Treba da svako počisti svoje dvorište" Vinko Puljić o tajnim planovima političara u BiH

Je li se, i šta, promijenilo u čovjeku koji je živio nezavisnu i cjelovitu BiH? Gost Plenuma bio je kardinal Vinko Puljić.

Puljić sliku o stanju sistema ne veže samo za Bosnu i Hercegovinu, nego za opštu krizu savremene demokratije, naglašavajući gubitak njenog temeljnog smisla:

– Nije samo Bosna i Hercegovina problem, nego u cijelom svijetu demokratija se pomalo urušila. Nestalo je ono demokratije u kojoj je vrijednost čovjek, njegova prava, njegovo dostojanstvo. Nastao je problem jer se sve više nameće interes i koristoljublje.“

U tom okviru jasno razdvaja uloge religije i politike:

– Religija mora biti na čelu vjere i morala, na čelu dostojanstva i ljudskih prava. Međutim, kod politike interes je taj koji ravna. Tu se često puta ukrštamo, nekad se nađemo na zajedničkoj liniji, a nekad se sukobljavamo – istakao je.

Dejtonska Bosna i Hercegovina: “luđačka košulja”

Govoreći o samoj državi, Puljić pravi jasnu razliku između Bosne i Hercegovine kao istorijske cjeline i njenog dejtonskog uređenja:

– Bosna i Hercegovina je jedna stvar, ali dejtonska država je nešto što je vrlo kompleksno i ona ne funkcionira. To smo rekli odmah poslije Dejtona – da će teško funkcionirati, i to se pokazalo – dodao je.

Slikovito opisuje stanje:

„Obukli ste nam luđačku košulju i vi otišli, a mi unutra kako se snalazimo.“

Iako priznaje da je Dejton zaustavio rat, naglašava njegov ključni nedostatak:

– Zaustavio je rat, ali nije uspostavio pravedni mir u kojem svaki narod i svaki čovjek doživljava svoja prava i dostojanstvo – rekao je.

Međunarodna zajednica i unutrašnji odnosi

Puljić kritiku ne usmjerava samo na domaće aktere, nego i na međunarodni faktor:

– Puno je kuvara – preslan ručak. U Bosni mnogi kroje. I međunarodna zajednica i lokalni političari. Oni imaju svoj stil i ne vode računa kako to ovdje stvarno stoji – kaže Puljić.

Ipak, rješenje vidi u unutrašnjem uređenju koje mora garantovati jednakost:

– Bosna i Hercegovina neće normalno funkcionirati ako se ne stvore uvjeti da svaki čovjek i svaki narod bude uvažen i vrednovan – dodao je.

Skup u Zagrebu

Osvrćući se na svoje učešće na skupu u Zagrebu i reakcije koje su uslijedile, Puljić naglašava da nije bio upoznat sa svim političkim kontekstom organizatora:

– Znao sam ko me zove, ali nisam znao sve druge koji stoje iza toga. Oni su skroz politički otišli, a ja nisam političar. Ja želim govoriti ono što je pod savješću – dostojanstvo čovjeka, ljudska prava i jednakopravnost naroda – kaže on.

Na kritike odgovara prilično direktno:

– Ja sam došao, održao svoj govor i otišao. Nisam učestvovao u odlučivanju. Šta su drugi kasnije govorili, ne znam. Ta hajka nije na njih nego na mene – dodaje on.

Bošnjačko-hrvatski odnosi i pitanje ravnopravnosti

Kroz više dijelova razgovora, Puljić se vraća na odnose između Bošnjaka i Hrvata, koje vidi kao ključne:

– Najtužnije mi je stanje odnosa Bošnjaka i Hrvata. Nama valja zajedno živjeti i uvažavati jedni druge u jednakopravnosti – dodaje.

U tom kontekstu posebno problematizuje političko predstavljanje:

– Kad jedan narod drugome bira predstavnika, to ne stvara dobru državu, nego nezadovoljstvo – rekao je.

Naglašava da bez tog principa nema stabilnosti:

“Tri konstitutivna naroda su kao tronožac. Ako jedna noga nije stabilna, sve pada. Bez ravnopravnosti nema mira.“

Treći entitet kao “alternativa”

Na pitanje o trećem entitetu, Puljić ne zauzima direktan politički stav, ali ga vidi kao posljedicu neuspjeha postojećeg sistema:

– Ja sam samo rekao da je to alternativa. Ako se ne može stvoriti sistem u kojem svaki narod bira svog predstavnika, onda se traži drugi modus – smatra on.

Istovremeno ostaje dosljedan ranijem stavu:

– I dalje sam protiv da se etničko čišćenje ozakoni. Ali ako ne ide ovo, onda ljudi traže ono što je moguće – jasan je on.

“Rat interesa”

Govoreći o geopolitičkom kontekstu, Puljić odbacuje narativ o sukobu religija:

– Nije to religijski rat. To je rat interesa. Tako je bilo ranije, a tako je i danas – rekao je.

Pozivajući se na stavove pape, insistira na univerzalnim vrijednostima:

– Nama treba mir, poštivanje drugih i dogovor – dodao je.

Kako narodi u BiH žive jedni s drugima?

Puljić pravi jasnu razliku između naroda i politike:

– Narod u Bosni zna živjeti. Ljudi posjećuju jedni druge, čestitaju, žive normalno. Problem je u politici – u interesima i nadmetanju – kaže on.

Naglašava šta nedostaje:

– Treba da svako počisti svoje dvorište, da ne baca smeće u tuđe. Onda dolazi priznanje, praštanje i povjerenje. To nedostaje – smatra on.

Republika Srpska i položaj Hrvata

Posebno oštar je kada govori o položaju Hrvata u Republici Srpskoj:

„Kakav je položaj? Nikakav.“

Navodi konkretne primjere:

– Imamo oduzetu imovinu koja se ne vraća. Govorio sam o tome Dodiku, ali ništa ne koristi. Kome da kažem? U Modriči crkva ima ogromno zemljište koje bi mogla koristiti, ali je dato drugima. Mi nemamo prihoda – ističe.

“Tajni planovi” politike BiH

Puljić je otkrio “tajne planove” u razgovorima s političarima, o kojima odbija govoriti:

– Došao sam do tih planova i smučilo mi se sve. Ali o tome neću pričati – kaže on.

Ipak otkriva minimum:

– To nisu planovi međunarodne zajednice, nego domaći, ali međunarodna zajednica zna za njih. Svaka od tri strane ima svoje planove – dodaje.

Odlučno je odbio otkriti o čemu se tačno radi:

– Ako bude trebalo, reći ću. Sad neću – ističe.

Granice, država i čovjek

Jedna od njegovih ključnih poruka, koju ponavlja još od rata, ostaje ista:

– Granice crtajte kako god hoćete, ali nemojte čovjeka precrtati – smatra on.

I danas insistira:

– Sačuvajte čovjeka – njegova prava, dostojanstvo, slobodu vjere i građansku slobodu – zaključuje on, prenosi Federalna.