Politika

(FOTO) Kakva je budućnost Evrope: EU se priprema za veliko proširenje, ali na mapi budućih članica nema mjesta za BiH

Evropska komisija je danas objavila veoma važan dokument, koji definiše budućnost proširenja Evropske unije. U pitanju je paket revidiranih politika u fazama prije proširenja, kojim se utvrđuju potrebne mjere u cilju pripreme Unije za buduća proširenja.

Zastave BiH i EU
FOTO: JENNIFER JACQUEMART/EU COMISSION

A proširenje će, po svemu sudeći biti ambciozno.

– Proširenje rijetko kada je bilo tako visok politički prioritet za Evropsku uniju kao što je to danas – poručio je tim povodom Luiđi Soreka, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH.

O čemu se, zapravo radi.

Iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini podsjećaju da je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je još 2023. u govoru o stanju Unije najavila nove mjere upravljanja Unijom, te nove politike i budžet za proširenje. Istovremeno je istakla važnost zaštite vrijednosti Unije i vladavine prava.

– Budućnost Evrope zavisi od odluka koje donosimo danas. Proširenje naše Unije predstavlja geopolitički imperativ. Danas postavljamo temelje kako bismo osigurali da veća Unija bude istovremeno i snažnija te otpornija, djelotvornija i čvrsto utemeljena na vrijednostima i pravilima koja nas definišu – istakla je Ursula fon der Lajen.

Istakla je da sve dok zemlje obuhvaćene procesom proširenja napreduju na svom reformskom putu, EU mora biti spremna da ih primi.

Ursula fon der Lajen
FOTO: RONALD WITTEK/EPA

-Drugim riječima, potrebno je pripremiti naše institucije, prilagoditi naše politike novim okolnostima i osigurati da naš budžet odražava naše zajedničke ambicije – istakla je fon der Lajen.

U danas predstavljenom paketu Komisija daje detaljnu procjenu politika EU u svjetlu predstojećih proširenja. U njemu se navodi kako se postojeći okvir Ugovora i budući ugovori o pristupanju mogu koristiti za pripremu Unije za veći broj članica.

Takođe se predlaže niz zaštitnih mjera za buduće ugovore o pristupanju, uključujući snažnije sektorske zaštitne mjere i novu institucionalnu zaštitnu klauzulu, kako bi se osiguralo da se obaveze preuzete tokom pristupnih pregovora nastave dosljedno ispunjavati i nakon pristupanja.

Paketom se dodatno jača proces postepene integracije kroz koherentniji, strukturiraniji i predvidljiviji postupak.

Unaprijeđeni proces dodatno će pomoći zemljama kandidatkinjama da se pripreme za članstvo kroz ranije učešće u odabranim politikama Unije, pod uslovom da su ispunjeni potrebni uslovi.

zastava EU, Evropska unija
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

– Time se mogu izgraditi administrativni kapaciteti, ojačati spremnost za pristupanje i ostvariti konkretne koristi za građane i poslovne subjekte, kako u EU tako i u zemljama obuhvaćenim procesom proširenja, još i prije samog članstva. Učešće bi se i dalje temeljilo na zaslugama, uz uslove koje je potrebno ispuniti kao i reverzibilno te bi zavisilo od spremnosti u pojedinim oblastima politika i strateške usklađenosti – navodi se u saopštenju Delegacije EU u BiH.

Dodaje se da danas usvojeni paket predstavlja doprinos strateškoj diskusiji među državama članicama o proširenju i reformama, uključujući diskusiju na sastanku Evropskog savjeta u oktobru.

On će, kako se navodi, usmjeravati i rad s Evropskim parlamentom i Savjetom Evrope na institucionalnim i operativnim prilagodbama potrebnim za buduća pristupanja.

Veliki broj članica, a među njima Ukrajina

– Danas predstavljene revidirane politike pokazuju da Unija može primiti veći broj članica u okviru postojećeg okvira Ugovora i ugovora o pristupanju. U svim oblastima politika, administrativni kapaciteti i provedba predstavljaju zahtjeve koji se najčešće ponavljaju, kako unutar EU tako i u zemljama obuhvaćenim procesom proširenja. Vještine, regulatorni i nadzorni kapaciteti, interoperabilni sistemi i saradnja među upravama moraju se i bit će ojačani prije pristupanja – navodi se u saopštenju.

Kada je riječ o budžetskim aranžmanima, revidirane politike naglašavaju da se iz budžeta Unije mogu finansirati nove države članice uz istovremeni nastavak finansiranja postojećih prioriteta Unije.

U okviru prijedloga narednog Višegodišnjeg finansijskog okvira za period 2028–2034, zemlje kandidatkinje bi se prije pristupanja finansirale u okviru instrumenta Globalna Evropa; nakon pristupanja, finansiranje bi se nastavilo kroz nacionalne i regionalne partnerske planove nove države članice, uz dodatna sredstva za koheziju, poljoprivredu, unutrašnje poslove i Interreg.

– Kada je riječ o Ukrajini, s obzirom na obim, strukturu i veoma visoku produktivnost njenog poljoprivrednog sektora, ciljanim aranžmanima trebalo bi znatno ograničiti finansijsku podršku i pristup tržištu za osjetljive poljoprivredne proizvode, uz istovremenu pomoć Ukrajini da ponovo ostvari pristup svojim tradicionalnim izvoznim tržištima u trećim zemljama – navode iz EU.

Umjesto veta, kvalifikovana većina

U postojećem geopolitičkom okruženju EU mora prilagoditi svoje upravljanje kako bi donošenje odluka bilo brže i djelotvornije. Maksimalnim korištenjem mogućnosti koje pružaju Ugovori, Unija može ojačati svoju sposobnost djelovanja, pripremiti se za buduće članice i biti bolje osposobljena za budućnost.

U tom cilju, Komisija će nastaviti zagovarati korištenja klauzula premošćivanja kako bi se u ključnim oblastima, kao što su sankcije, porezne prevare i fiskalne mjere u energetskoj politici, prešlo sa jednoglasnog na glasanje kvalifikovanom većinom.

– Osim toga, Komisija će preispitati prijedloge koji su još u proceduri kako bi utvrdila gdje bi pojačana saradnja mogla pomoći u prevazilaženju dugotrajnih blokada. U oblasti proširenja, Komisija predlaže korištenje glasanja kvalifikovanom većinom za otvaranje pregovaračkih klastera i donošenje drugih međufaza odluka u pristupnim pregovorima, čime bi se proces učinio dinamičnijim.

Komisija također predlaže da se s Evropskim parlamentom i Vijećem razmotre djelotvorniji načini vođenja postupaka iz člana 7, uključujući moguće rokove. Godišnji izvještaji o proširenju i vladavini pravai dalje će služiti kao glavni instrumenti praćenja, pri čemu će izvještavanje o vladavini prava biti prošireno i na druge zemlje kandidatkinje kada za to budu spremne.

Postepena integracija zemalja kandidatkinja u EU

– Bliža integracija trebala bi donijeti konkretne koristi građanima i poslovnim subjektima kako u EU tako i u zemljama kandidatkinjama. Komisija će napraviti pregled postojećih instrumenata postepene integracije i utvrditi mogućnosti za produbljivanje integracije u strateškim sektorima kao što su energetika, transport, digitalni sektor i odbrana – poručuju iz Delegacije EU u BiH.

Time će se, kako dodaju, dopuniti i ojačati proces pristupanja, izgraditi administrativni kapaciteti i međusobno povjerenje, pri čemu će integracija i dalje biti temeljena na ispunjavanju uslova i reverzibilna. Komisija će pokrenuti godišnje dijaloge s partnerima u procesu proširenja kako bi pratila napredak, utvrđivala mogućnosti i rješavala nedostatke u postepenoj integraciji.

BiH nije na mapi proširenja

Kao što je najavljeno u Komunikaciji o politici proširenja EU iz 2025. godine, budući ugovori o pristupanju trebali bi sadržavati snažnije zaštitne mjere za slučajeve ozbiljnog nazadovanja u ispunjavanju obaveza preuzetih tokom pristupnih pregovora.

– Komisija danas predlaže zajednički okvir za te zaštitne mjere. Budućim ugovorima o pristupanju ojačale bi se postojeće sektorske zaštitne mjere i uvela nova institucionalna zaštitna mjera. Konkretno, period tokom kojeg se zaštitne mjere mogu aktivirati u oblastima kao što su ekonomija, unutrašnje tržište te pravosuđe i unutrašnji poslovi bio bi značajno produžen nakon pristupanja – navodi se u saopštenju.

Posebna institucionalna zaštitna mjera odnosila bi se na ozbiljna kršenja vrijednosti iz člana 2. Ugovora o Evropskoj uniji (UEU) i načela lojalne saradnje. U najtežim slučajevima mjere bi mogle uključivati suspenziju prava glasa u Savjetu.

Prema potrebi, mogli bi se koristiti i prijelazni aranžmani, uključujući one koji se odnose na slobodno kretanje radnika i usluga, poljoprivredu, osjetljive proizvode, finansiranje i učešće u zajedničkim sistemima. Nova država članica također bi se, na ograničeni period, mogla obavezati da neće blokirati buduća proširenja zbog bilateralnih sporova.

Pročitajte još

– U okviru Paketa proširenja za 2026. godinu, Komisija će predstaviti indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uslovom da zadrže dinamiku reformi. Također će predstaviti koherentan pristup postepenoj integraciji, uključujući pregled strateških oblasti – navode iz Delegacije EU u BiH.

Na ovoj mapi, dakle, nema mjesta za BiH.

Sve manje ljudi traži azil u Evropskoj uniji