Stijak je istakao da bi nastavak suše mogao uzrokovati i veću štetu.
Poljoprivrednici su krajem februara i početkom marta obavili sjetvu jarih žita od kojih je najzastupljenija zob na oko 40 hektara, te manje površine jare pšenice i ječma. U proljećnoj sjetvi zasijano je i oko 35 hektara leguminoze, travno-leguminoznih smješa i trava, dok je sjetva kukuruza obavljena na oko 550 hektara zemljišta”, naveo je Stijak.
Prema njegovim riječima, sjetvu kukuruza pratili su nepovoljni vremenski uslovi, zbog čega je sjetva ove ratarske kulture kasnila, posebno na parcelama sa višim nivoom podzemnih voda.
Stijak je rekao da su kiša, povećana vlažnost i niska temperatura tokom aprila i maja izazvali značajne probleme u svim oblastima poljoprivredne proizvodnje i usporili završetak proljećne sjetve.
– To se posebno negativno odrazilo u ravničarskom dijelu opštine zbog zadržavanja vode u depresijama, visokog nivoa podzemnih voda, prevlaženosti zemljišta i nemogućnosti kvalitetne obrade i pripreme zemljišta za sjetvu – dodao je Stijak.
On je rekao da su, dolaskom stabilnijih vremenskih uslova, poljoprivrednici presijali dio parcela pod kukuruzom i povrtlarskim kulturama, izvršili kultivaciju usjeva kukuruza i obavili korektivnu zaštitu herbicidima, što je dodatno povećalo troškove proljećne sjetve
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu