Prošle godine 144 gazdinstva osigurala su proizvodnju, što je tri puta više u odnosu na 2016. godinu. Kako bi motivisala poljoprivrednike, Vlada Srpske subvencioniše 50 odsto cijene osiguranja, a za ove namjene obezbijeđeno je 100.000 KM.
Međutim, sve više semberskih poljoprivrednika opredjeljuje se za ovu mjeru kako bi nadoknadili štetu na ljetini od elementarnih nepogoda.
Branimir Andrić iz semberskog sela Pučile obrađuje 170 hektara i redovno osigurava pšenicu i uljanu repicu, koju je zasijao na 65 hektara. Ovaj ratar kaže da se u odnosu na uložena sredstva u proizvodnju, osiguranje usjeva je simboličan trošak, a velika pomoć u slučaju elementarnih nepogoda.
Osiguranje na ozimim usjevima daje nam sigurnost u proizvodnji. Primjera radi, repica je najosjetljivija i najrizičnija, vrlo mali grad prouzrokuje velike štete, a iako je polisa osiguranja malo skuplja u odnosu na pšenicu, isplati se. Osiguranje, zavisi od parcele do parcele, platim 60, 70 ili 80 KM po hektaru – rekao je Andrić.
Navodi da u jedan hektar repice treba uložiti od 900 do 1.400 KM zavisno od broja tretmana prskanja, đubrenja, stanja usjeva i svega ostalog. Kaže da zbog toga nije skupo plaćati osiguranje u odnosu na ukupan ulog.
Rade Jovičević prošle godine osigurao je 10 hektara pšenice, a ove godine će 15 hektara. Jedan od najvećih proizvođača povrća u ovoj regiji kaže da ovaj podsticaj koristi od kada resorno ministarstvo sufinansira osiguranje. Naglašava da je to velika pomoć proizvođačima.
– Ja radim krtolasto povrće, mrkvu, cveklu, luk i kupus. Planiram da osiguram i povrtarsku proizvodnju. Treba koristiti sve beneficije Ministarstva poljoprivrede, ali neke stvari, poput osiguranja, treba i sami da uradimo. Prošle godine me izašlo nekih 380 KM na 100 dunuma, mislim da je to sramota ne uraditi i sutra nekoga kritikovati kada se desi elementarna nepogoda – kaže Jovičević.
Portparol Ministarstva poljoprivrede RS Aleksandar Macanović ističe da Ministarstvo sufinansira 50 odsto od ugovorene premije osiguranja za poljoprivredne proizvođače.
– U 2016. godini isplaćeno je po osnovu subvencije za osiguranje 120.000 KM, a u prošloj godini oko 136.000 KM. Najviše zahtjeva, 127 podnijeto je za ratarsko – povrtlarsku proizvodnju, a ostalo se odnosi na voćarsko – vinogradarsku i stočarsku proizvodnju. U ovoj godini za ove namjene u Agrarnom fondu planirao je oko 100.000 KM – kaže Macanović.
Direktor „Dunav” osiguranja bijeljinske filijale Milan Trninić rekao je da se poljoprivrednici uglavnom odlučuju za osiguranje od osnovnih rizika u koje spadaju grad, požar i udar groma.
– Ovih dana aktuelno je osiguranje pšenice i uljane repice, a usljediće i druge kulture. Što se tiče osiguranja pšenice, za prosječan prinos od četiri do pet tona po hektaru osiguranje je nekih 40 KM. Ako se u obzir uzme i subvencija ministarstva, mislim da je to jako prihvatljivo – naglasio je Trninić.
Više zahtjeva za osiguranje
Mali je procenat poljoprivrednika koji se odlučuju za dopunski vid osiguranja koji je skuplji, a u koje spadaju oluja, poplave, i mraz. U posljednje vrijeme ima sve više zahtjeva za osiguranje od suše tako da se u narednom periodu može očekivati da se uskoro i ovaj rizik nađe u jednom od vidova osiguranja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu