Štaviše, nerijetko se dešava da na “sniženjima” odjeću, obuću ili neke druge robe plate skuplje od njihove redovne cijene.
Na ovo upozoravaju iz udruženja potrošača, u kojima kažu da trgovci na sve načine pokušavaju privući kupce, kako bi ostvarili dobar promet, pa tako često ističu reklame za velika sniženja koja se na kraju svedu na daleko manji procenat.
Miroslava K. iz Banjaluke je, vjerujući da će uštedjeti, jaknu na navodnom sniženju platila po redovnoj cijeni.
U jednoj prodavnici sportske opreme nađem jaknu koja mi se baš svidjela, pa još kad sam vidjela da je na sniženju, nisam puno razmišljala. Naime, na etiketi je stajala nova cijena od 150 KM, a pored popust od 50 odsto. Kupim je, sva srećna i zbog izgleda i zbog cijene. Međutim, nakon nepunih mjesec dana, kad sam kupovala patike, u radnji ista jakna i ista cijena, samo sklonjena ona etiketa na kojoj je pisalo “sniženje”. Dakle, njena je cijena svo vrijeme bila ista, samo su popustom od 50 odsto mušterije doveli u zabludu da će, ako je kupe, za daleko manje para dobiti istu jaknu – kaže naša sagovornica.
U prijedorskom Udruženju za zaštitu potrošača “Don” kažu da su sniženja i rasprodaje kod nas samo priče za malu djecu, odnosno, da trgovci u većini slučajeva popustima žele samo da privuču što više mušterija u svoje radnje.
– Primjera radi, rasprodaje na zapadu podrazumijevaju prodaju proizvoda po nižim cijenama, s ciljem da se riješe artikala iz te kolekcije, koju će zamijeni nova. Međutim, kod nas identične odjevne predmete prodaju i po nekoliko sezona, a svake godine ih oglašavaju za rasprodaju – kaže izvršna direktorka “Dona” Murisa Marić.
Prema njenim riječima, poseban problem su sniženja, s obzirom na činjenicu da se veoma često dešava da trgovci najprije cijenu nekog odjevnog predmeta povećaju na, na primjer 100 KM, pa je snize za 50 odsto, a u stvari njegova redovna cijena iznosi upravo 50 KM.
– U takvoj situaciji, kupac veruje da ga je taj proizvod koštao duplo jeftinije, jer ranije uopšte nije upratio kolika je ranije bila njegova cijena. Ništa čudno, jer potrošači mogu da zapamte samo cijene onih roba koje često kupuju, pa ih zato i privlače sniženja koja su, međutim, nerijetko fiktivna. Takođe, ako je neka radnja oglasila sniženje od, na primjer, 10 do 60 odsto, najveći procenat sniženja treba da se odnosi na najmanje jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji. To je, međutim, kod nas prava rijetkost, posebno što kupci teško mogu da se snađu u radnjama, jer proizvodi koji su sniženi nikada nisu na posebnom mjestu, što je propisano zakonom. A najveća zabluda je kad na etiketi stoji samo procenat pojeftinjenja i nova cijena, jer, po zakonu, mora da bude i stara cijena, pa da kupcu bude jasno šta je koliko pojeftinilo – naglašava Marićeva.
Definisano zakonom
Zakonom o zaštiti potrošača u RS definisano je i da je trgovac rasprodaju ili sniženje cijena proizvoda dužan objaviti na način uobičajen u mjestu prodaje. Takođe, proizvod na akcijskoj prodaji mora biti jasno, vidljivo i čitko označen rečima “akcija” ili “akcijska prodaja”, a pored cijene proizvoda na akcijskoj prodaji mora biti istaknuta i cijena ostvarena u redovnoj prodaji.
U Inspektoratu RS kažu da u praksi nije čest slučaj da građani prijavljuju inspekciji nepravilnosti u vezi sa sniženjima i rasprodajama, te da se prigovori potrošača najčešće odnose na neprihvatanje reklamacija od strane trgovaca.
– U proteklom periodu imali smo slučajeva gde su inspektori utvrdili da su trgovci objavom akcije tipa 1+1 gratis obmanuli potrošače u pogledu cijene proizvoda, koja je nudila navodne “pogodnosti”, a čime su ih naveli da kupe proizvod koji možda inače ne bi. Takođe, nepravilnosti smo utvrđivali i u slučajevima objave sniženja u rasponu, gde trgovac nije po najvećem objavljenom procentu sniženja snizio najmanje jednu petinu vrednosti svih proizvoda na rasprodaji, kako je propisano zakonom. U ovim slučajevima trgovcima su izrečene novčane kazne – kaže načelnik Odjeljenja za odnose sa javnošću u Inspektoratu RS Dušanka Makivić.
Prema njenim riječima, u oblastima nadzora cijena u ovoj godini, nepravilnosti su se najčešće odnosile na isticanje cijena, u smislu da one nisu bile vidno istaknute i lako dostupne potrošačima.
Kazne i do 10.000 KM
U skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača u RS, između ostalog, obmanjujućom poslovnom praksom trgovca smatra se opisivanje proizvoda riječima gratis, besplatno, bez naknade ili drugim riječima sličnog značenja, ako je potrošač dužan da snosi bilo kakav trošak, osim neizbježnog troška javljanja na oglas i preuzimanja, odnosno dostave proizvoda.
Zakonom o zaštiti potrošača RS propisana je kazna za trgovca kao pravno lice u iznosu od 2.000 do 10.000 KM, ukoliko sniženja, rasprodaje ili akcijske prodaje ne sprovode u skladu sa zakonom, od 800 do 4.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu i od 1.000 do 5.000 KM za trgovca koji je organizovan kao preduzetnik.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu