Magazin

Postoji više varijacija: Istraživači otkrili koja boja očiju je najčešća, a koja najrjeđa

Boja očiju, kako se nekada mislilo, određuje se na osnovu dva gena za boju – po jedan od svakog roditelja. Budući da je gen za smeđu boju dominantan nad plavom, vjerovalo se da će plavooka osoba imati dva gena za plave oči, a dva roditelja plavih očiju ne bi mogla da imaju smeđooko dijete. Međutim, naučnici su sada otkrili da je određivanje boje očiju mnogo komplikovanije od toga.

kapi za oči
FOTO: MOJE OKO/ YOUTUBE/ SCREENSHOT

Obojeni dio oka naziva se iris i njegova boja potiče od melanina, istog pigmenta koji određuje boju kože. To znači da su različite boje očiju rezultat različitih količina melanina. Prema prvobitnoj studiji iz 2010. godine, boju očiju određuje do 16 gena koji kontrolišu proizvodnju melanina u šarenici.

Melanin apsorbuje svjetlost. Kada objekat apsorbuje svjetlost, izgleda tamno, a kada se svjetlost ne apsorbuje ona se reflektuje, a objekat poprima boju svjetlosti koju reflektuje. Svjetlost, koja se odbija od oka, dolazi iz plavog dijela spektra boja.

Smeđa je najčešća boja očiju širom svijeta

S obzirom na to da ljudi nasljeđuju gene od svojih roditelja, oči će vjerovatno biti slične boje njihovim bojama očiju. Takođe je moguće da neko ima smeđe oči čak i ako oba roditelja imaju plave oči

. Danas je, na primjer, smeđa najčešća boja očiju širom svijeta. Smeđe oči imaju dosta melanina, pa upijaju svjetlost, što ih čini tamnim. Oči boje lješnika imaju manje melanina od smeđih, ali više od zelenih očiju. Plave oči imaju najmanju količinu melanina i reflektuju najviše svjetlosti.

Pročitajte još

Postoje velike varijacije unutar smeđe boje

Prema “American Academy of Ophthalmology” (AAO), u jednom trenutku, svi ljudi su imali smeđe oči. Tada je zajednički predak doživio promjenu gena koja je dovela do toga da oči njihovih potomaka proizvode manje melanina. Melanin, na primjer, štiti oči od oštećenja od sunca i to može da objasni zašto su smeđe oči češće u toplijim klimama širom Azije i Afrike.

Istraživači su vremenom promjenili kategorije boja očiju. Neki su uključili sivu, plavu, braon i crnu, dok su drugi takođe koristili kategorije poput blijedožute i tamnožute. Kanadska studija iz 2015. o boji očiju kod mladih navela je da je bilo malo istraživanja o genetskoj osnovi boje očiju kod ljudi neevropskog porijekla.

Autori su takođe naveli da iako su smeđe oči dominantne van Evrope, postoje velike varijacije unutar te smeđe boje. Naime, smeđe oči mogu da budu od svijetlo crvenkastožute do tamno smeđecrne. Podaci Američke akademije za oftalmologiju govore da je više od 50 odsto svjetske populacije smeđooko, a samo oko 2 odsto ljudi širom svijeta ima zelene oči, prenosi Telegraf.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu