Cvijanovićeva je istakla da je te nesrećne događaje pratilo i ekonomsko stradanje, uništavanje civilnih i vjerskih objekata, po čemu se vidi jasna namjera da se zatre trag da su tu nekada živjeli Srbi.
Ona smatra da je najtragčnije to što je najviše stradanja bilo tokom izbjegličke kolone i njenog bombardovanja, te da se to sve dešavalo u ambijentu u kojem su mirovnjaci UN trebali da uspostave apsolutni mir, stabilnost i zaštite civile.
– Oni to nisu uradili. Ali, to nije bilo jedino mjesto koje su čuvale međunarodne snage, a gdje su na kraju se dogodila velika stradanja – napomenula je Cvijanovićeva.
Ona je izrazila zadovoljstvo jer je Srpska postala siguran i stabilan dom za ljude koji su prognani kroz akcije kao što je “Bljesak”, “Oluja” i druge, koje su djelo hrvarskih paravojnih snaga.
– Naša obaveza jeste da se okupljamo i obilježavamo njihovo stradanje te izrazimo svoje poštovanje i prema žrtvama ali i prema onome što je bila njihova ideja življenja, a koju je neko nasilno uzeo i iščupao iz korjena – rekla je Cvijanovićeva.
Okupljamo se, dodala je, kako bi se i pouke iz prošlosti prenijele budućim generacijama, koje treba da daju svoj doprinos daljem razvoju i stabilnosti Republike Srpske.
– Izuzetno je važno da su nam institucije stabilne i sposobne da ispunjavaju potrebe svojih građana, a velika zahvalnost republičkih institucja upućena je prema Gradiški, koja je bila prva kontakt tačka gdje su naši stradalnici pokušali naći spas sebi, svojoj djeci i porodici. Gradiška je odlučila tada da im bude siguran dom, što je ostala i danas -rekla je Cvijanovićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu