Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler, ambasador SAD Erik Nelson i šefica Misije OEBS u BiH Ketlin Kavalec poslali su pismo parlamentarcima. Ističu da su zabrinuti zbog toga što izmjene i dopune zakona, koje su usvojene na Ustavnopravnoj komisiji, 12. oktobra, ne predstavljaju međunarodne standarde.
Šta je izmijenjeno na sjednici Ustavnopravne komisije, uglavnom kroz prihvaćene amandmane SNSD, HDZ i SDA?
Obrisani članovi
Izbrisan je član zakona koji govori o povezanim licima u sukobu interesa, pa to više nisu pravna i fizička lica koja su s nosiocem javne funkcije u ličnoj, političkoj, ekonomskoj ili bilo kojoj drugoj vezi koja bi mogla da utiče na objektivnost u njegovom radu. Takođe, amandmanima je brisan član zakona koji pod pojmom vlada podrazumijeva Savjet ministara BiH, vlade entiteta, kantona i Distrikta, gradske skupštine, opštinska vijeća, te načelnike i gradonačelnike opština.
Iz zakona je izbačen i dio koji pod javnim preduzećem i javnom ustanovom smatra sva ta preduzeća i ustanove na prostoru cijele BiH. Izbrisan je amandman koji kaže da se zabrana odnosi na obavljanje druge javne funkcije na svim nivoima vlasti u BiH, a ostavljen je samo nivo BiH.
Modifikovan je i član Prijedloga zakona koji kaže da nosilac javne funkcije ne može da bude član nadzornog odbora, skupštine, uprave ili mendžmenta, niti imati bilo kakav finansijski interes, u bilo kom privatnom preduzeću kome je vlada davala bilo kakve podsticaje ili olakšice u iznosu većem od 10.000 KM godišnje. Ostalo je da se pod pojom „vlada“ podrazumijeva samo Savjet ministara BiH i da se ovo ograničenje odnosi samo na institucije BiH.
Nivo BiH
Isto je prošao i član zakona koji govori o članstvu funkcionerima u fondacijama i udruženjima, dakle samo na nivou BiH.
Nosioci javne funkcije dužni su nakon prestanka funkcije da podnesu jedan, umjesto dva godišnja izvještaja komisiji za sukob interesa, a vraćen je unazad pokušaj da se izmjesti sjedište komisije. Bilo je predviđeno da ona ima sjedište u PS BiH, ali je amandmanom ispravljeno da komisija ostaje sa sjedištem u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.
Amandmanima je korigovano i imenovanje članova komisije za sukob interesa i uslovi koje oni treba da ispune. Predsjednika i članove i dalje bira parlament na osnovu liste, ali nju sada treba da sastavi Zajednička komisija za administrativne poslove, a ne komisija za ljudska prava.
Zanimljivo je da je izbačen dio člana zakona koji kaže da u komisiju ne može da uđe onaj ko je pet godina prije kandidature bio član stranke. Ostalo je samo da kandidat u trenutku kandidature ne može da bude član stranke. Ubačen je dio da se predsjednik komisija rotira svakih osam mjeseci, kako bi bili zastupljeni pripadnici svih konstitutivnih naroda.
SNSD za harmonizaciju propisa
Izbrisana je rečenica koja kaže da će komisija, ako utvrdi kršenje zakona, poziv na ostavku funkcionera objaviti u Službenom glasniku BiH i na svojoj internet stranici. Ostalo je samo da će komisija pozvati kandidata da podnese ostavku.
Međutim, šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu BiH Snježana Novaković Bursać naglašava da se SNSD zalaže za harmonizaciju propisa o sukobu interesa u BiH. To znači da se zakonom BiH mogu urediti samo pitanja za taj nivo, a da drugi nivoi vlasti treba da usklade svoje zakonodavstvo.
Budući da je Ustavnopravna komisija na pojedine iste članove zakona prihvatila amandmane i SNSD i HDZ, Novaković-Bursać smatra da je nastao „haos od teksta“ i da u takvoj situaciji treba dati novi rok komisiji da to „raspetlja“ i predloži najbolje rješenje.
Naglašava da je ključna zamjerka na prijedlog zakona to što nije razrađeno vođenje postupka utvrđivanja sukoba interesa.
– Zakon predviđa da se to uredi poslovnikom o radu komisije za sukob interesa. To nije održivo. Poslovnikom ne možete regulisati način vođenja postupka ako ga prethodno niste uredili zakonom. U državi trenutno istrage provode tužilaštva i policijske agencije. Međutim, ako dozvolite da neka komisija svojim pravilnikom uređuje način vođenja nekakve istrage, vi u suštini derogirate nadležnosti mnogih organa i dovodite pod znak pitanja u potpunosti primjenu ovog zakona – kaže Novakovićž Bursać za Srpskainfo.
Poslanici “malog kapaciteta”
Kao primjer navodi provjeru tačnosti podataka iz imovinskog kartona, koju bi komisija za sukob interesa BiH eventualno zatražila od Poreske uprave RS.
– Poreska uprava RS u horizontalnom smislu podjele nadležnosti i vlasti prepoznaje organe RS i sudove, tužilaštva i policijske agencije na nivou BiH. Za nju ne postoji komisija po zakonu o sukobu interesa BiH i nema obavezu da joj odgovori. Zato mislimo da je ovaj zakon treba da doživi stvarnu reviziju. To je tekst koji se po parlamentu vuče od 2017. i radila ga je grupa poslanika, bez dovoljno kapaciteta. Mi smo predlagali da se donese poseban zakon koji bi uredio tu oblast. Međutim, predlagači su utvrdili da se to ipak može urediti pravilnikom – kaže ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu