Poznati borac za očuvanje prirode proslavio je 24. aprila 67. rođendan. Na Šestom festivalu videa i fotografije 3FOK lani je u kategoriji kratki film osvojio prvo mjesto za “Spomenik čovjeku”. Ove godine biće predsjednik žirija. Do sada, kaže, ima 46 nagrada, a planira da ih, možda, zaokruži na 49.
U razgovoru za Avaz otkrio je da je cijeli svoj kreativni potencijal uložio u stvaranje filmova koji su u svijetu osvajali nagrade, a u Bosni i Hercegovini dobijao je tužbe i prijetnje.
Posljednju četvrtinu života, tj. mirovinu, doslovno realizujem uživajući u mirisu cvijeća, vode, letu leptira, laganom povjetarcu i zvonkim osmijesima unuka Lune i Maka – iskren je Kasalo.
Kako provodite dane na Prenju?
– Svaki dan mi je drugačiji. Ljubav prema majci prirodi moja je religija.
Prati li Vas porodica?
– Permanentno i temeljito.
Opišite nam kako se hranite? Samo domaće ili se nekad potkrade neka konzerva?
– Zimi suva jaretina sa Prenja. Gljive kao šumsko meso. Sir torotan s Visočice. Čaj i sokovi od planinskih trava, med hercegovački, viski škotski, nikad konzerva.
Ko Vam dolazi u posjetu
– Planinari, ronioci, fotografi, biciklisti, maratonci i vegetarijanci.
Smatrate li da je Vaša kuća sada ni na nebu ni na zemlji?
– Moja kućica je u cvijeću i sva u tufnama.
Bijeg na Mars
Jesu li ljudi popravili odnos prema planeti Zemlji? Organiziraju se masovna kolektivna čišćenja.
– Globalno, čovjek je virus u univerzumu, prokockao je pruženu šansu. Pokušava pobjeći na Mars.
A, životinje, kakav je njihov status?
– Sve je uzročno-posljedično povezano i ugroženo. Kad nestanu pčele, to je kraj.
Koliko je tehnologija zarobila današnjeg čovjeka?
– Majka priroda je rodila fotosintezu, proces na kojem je zasnovan život na planeti Zemlji. Ako čovjek uništi ovaj proces, džaba mu sva tehnologija, roboti mogu bez fotosinteze.
Jeste li završili knjigu o bosanskim brdskim konjima?
– S obzirom na to da sam snimio TV serijal o bosanskom brdskom konju i zainteresorao stručnjake izvan Bosne i Hercegovine, prepustio sam njima da napišu knjigu. Nastalo je jedno fantastično naučno štivo.
Ima li nam spasa?
– Na sceni je neviđena destrukcija, globalna dekadencija ljudske civilizacije. Bosanskohercegovačko društvo ulovljeno je na tranzicijsku udicu profita. Ma, pričam fraze, sve ovo i ptice znaju. Nema kritične sive mase da radikalno promijeni stanje. Ako spasimo naše rijeke od pomahnitalog kapitala, ima nade za dostojanstven život u Bosni i Hercegovini, piše Avaz.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu