Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA Bijeljina prednjači u ekološkim standardima

Regioni
Autor:

Foto: Slađana R. Mrkonjić/RAS Srbija

Bijeljina je jedan od rijetkih gradova u Republici Srpskoj koji ima postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. U izgradnju prečistača uloženo je 7 miliona evra, a sredstva su obezbijedili Evropska unija, Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju i Grad Bijeljina, uz podršku Vlade RS.

Postrojenje je bazirano na biološkom tretiranju otpadnih voda, a u skladu sa standardima Evropske unije znatno je doprinijelo smanjenju nivoa zagađenosti i većoj zaštiti životne sredine.

Ovo postrojenje jedno je od najmodernijih u regionu. Projektovano je za kapacitet od 40.000 stanovnika, s mogućnošću etapnog povećanja još 4 puta.

Zadovoljava sve nacionalne i evropske pravne zahtjeve i direktive koje se tiču urbanih otpadnih voda i tretiranja kanalizacionog mulja. Od 2016. godine, kada je pušteno u rad, postrojenje radi 24 časa dnevno, a cjelokupan proces se prati pomoću sistema za nadzor i upravljanje SKADA.

Bijeljinskim prečistačem otpadnih voda u Velikoj Obarskoj upravlja preduzeće “Vodovod i kanalizacija”.

Ekologija

Inženjer održavanja ovog postrojenja Saša Bjelica kaže da je prečistač otpadnih voda jedna od završnih faza izgradnje kanalizacione mreže u Bijeljini, koja za cilj ima ekološko prikupljanje otpadnih voda, njihovo prečišćavanje i ispuštanje u prirodne vodotokove.

– Puštanjem u rad prečistača ugašeno je oko 25.000 septičkih jama u Bijeljini koje su prijetile da izazovu ekološku katastrofu i zagade izvorište pitke vode u Bijeljini. Građani sada mogu biti sigurni da imaju zdravu i kvalitetnu pijaću vodu – kaže Bjelica.

Foto: Slađana R. Mrkonjić/RAS Srbija

On objašnjava da postrojenje radi na principu SBR tehnologije, odnosno aktivnog mulja, sa uklanjanjem azota i ugljenika iz vode, prikupljene putem gradskog kanalizacionog sistema.

– Voda koja dođe na prečistač prolazi kroz tri faze prerade – mehaničku, biološku i tretman mulja. Na mehaničkom tretmanu voda se prečišćava od grubog otpada, a zatim ide na biološku preradu. Tako prečišćena se ispušta u Majevički obodni kanal, a dio vode u vidu mulja, ide na tretman mulja gdje se obavlja dehidratacija – objašnjava Bjelica.

Redovne analize

Prečišćena voda koja se ispušta u kanal kontroliše se dva do tri puta sedmično internim analizama.

– Redovne eksterne analize kvaliteta prečišćene otpadne vode, vazduha i efikasnosti postrojenja vrše ovlašćene laboratorije i svi dosadašnji rezultati analiza su bili u zadatim parametrima – kaže ovaj stručnjak.

Na području BiH, ali i u zemljama u okruženju, stanje u ovoj oblasti nije zadovoljavajuće, jer se samo 15 odsto otpadnih voda prikuplja i prečišćava na adekvatan način, budući da postoji samo 21 postrojenje.

I na Prvoj regionalnoj radionici u Bijeljini, na kojoj su iskustva o radu i održavanju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda razmijenili stručnjaci iz BiH, Makedonije i Srbije, zaključeno je da je ovo jedno od prioritetnih pitanja za očuvanje životne sredine, te da je u narednom periodu neophodno povećati broj prečistača, čime bi se smanjio nivo zagađenosti i povećala zaštita životne sredine.

Obavještenje za proizvođače

Bjelica objašnjava da se rade analize mulja na teške metale, a svi ispitani uzorci su bili u granicama zadatih vrijednosti.

– Takav mulj izuzetno je pogodan kao đubrivo za strna žita. Poljoprivredni proizvođači mogu sklopiti ugovor sa „Vodovodom i kanalizacijom“ da taj mulj besplatno preuzimaju i dislociraju na svoje oranice – izjavio je Bjelica.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO