Politika

Predizborne bajke o platama: Duplo veća primanja moguća, ali samo uz JEDAN USLOV

Prosječna plata od 2.000 KM u Republici Srpskoj za četiri godine je nerealna. Preciznije, moguća je ako bismo kompletan sistem okrenuli naopačke, što je još nerealnije.

Predizborne bajke o platama: Duplo veća primanja moguća, ali samo uz JEDAN USLOV
FOTO: SRPSKAINFO

Na taj način ekonomisti komentarišu brojna, naročito predizborna, obećanja političara iz RS o enormnom povećanju zarada stanovništva.

Bez izuzetka, ova tema je omiljena i za vlast i za opoziciju, ali ako ćemo u detalje, u novijoj političkoj istoriji Srpske prvi je o tome počeo lider SNSD, Milorad Dodik. On je 17. oktobra 2018. rekao da će polovinom 2019. prosječna plata u RS biti 500 evra, a već u idućoj, dakle 2020. godini čak 1.000 evra (nepune 2.000 maraka).

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Pred početak aktuelne predizborne kampanje, ovu priču je prvo zakotrljao zamjenik predsjednika SDS, Milan Radović, obećavajući prosječnu platu od 1.800 do 2.000 KM, naravno samo pod uslovom da pobijedi opozicija. Taj iznos sada obećava i lider DNS Nenad Nešić, kandidat za člana Predsjedništva BiH.

A, realnost je da je prosječna plata u RS statistički prvi put premašila 1.000 KM tek u julu 2021, a prosječna neto plata u julu 2022. u Republici Srpskoj iznosi 1.160 maraka. Prema mnogima, zahvaljujući prvenstveno povećanju plata u javnom sektoru.

Dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Marko Đogo, kaže za Srpskainfo da prosječna plata od 2.000 maraka jeste dostižna, ali samo ako kompletan sistem promijenimo iz temelja.

Marko Đogo o izjavi Zore Vidović
FOTO: BN TELEVIZIJA/YOUTUBE/SCREENSHOT

– Dakle, ovaj sistem na kome trenutno živimo je zasnovan na potrošnji i na uvozu. Mi bismo morali da napravimo sistem po uzoru na Njemačku, gdje je kompletan privredni sistem orijentisan da poveća produktivnost rada. Heroji u našoj državi treba da budu privrednici koji stvaraju novu vrijednost za izvoz, a ne političari i drugi koji raspodjeljuju ono što prikupe od privrede i stanovništva. To je u najkraćem – kaže Đogo.

Ističe da u svijetu postoje primjeri zemalja koje su u relativno kratkom roku postigle progres, poput Južne Koreje ili Japana.

Pročitajte još

– Sve je moguće, ali tamo se nije radilo ni o kakvim predizbornim obećanjima nego o ozbiljnim planovima. Krv i znoj da do toga dođe – zaključuje Đogo.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da su najnovija obećanja o plati od 2.000 KM nerealna, kao i ona prije njih.

– I ranije smo imali da će plata od 1.000 KM biti dostignuta 2020. Mi smo tada upozorili da je potrebno četiri godine za takav rast zarada. Naime, rast plata mora da bude usklađen s privrednim, ekonomskim rastom. Znamo da su stope privrednog rasta i RS i BiH u prosjeku, u najboljim godinama, tri odsto. Može se očekivati u narednom četvorogodišnjem periodu da će te stope biti maksimalno tri odsto ili čak manje, s obzirom da iduće godine očekujemo recesivna kretanja u okruženju i kod nas, imajući u vidu mjere monetarne politike koje imaju za cilj suzbijanje inflacije – kaže Stanić za Srpskainfo.

Upozorava da svaki rast plata iznad stopa ekonomskog rasta produbljuje inflaciju, što je čini veoma lošom mjerom.

FOTO: 
FACE HD TV/YOUTUBE
FOTO: FACE HD TV/YOUTUBE

– Može administracija obećavati brži rast plata u javnom sektoru, ali to je kontraefekat, mjera koja direktno podstiče inflaciju. Svaki rast plata iznad stopa ekonomskog rasta je inflatorni udar na ekonomiju, a samim tim dalje ugrožavanje temelja ekonomije. Plata treba da se temelji na rastu privatnog sektora i privredne aktivnosti, što mi u ovim uslovima nemamo u toj mjeri da bi plata u naredne četiri godine dostigla 2.000 KM – upozorava Stanić.

Cenić: Prosjek nije nikakav pokazatelj

Ekonomistkinja Svetlana Cenić navodi da prosječna plata nije nikakav pokazatelj, jer je u to „strpano sve“.

– Dakle, može se desiti da finansijskom i javnom sektoru drastično bude rasla plata, a u proizvodnom gotovo ništa, pa će prosječna biti toliko koliko je obećano. Da je rečeno kojem tačno sektoru najviše, bilo bi preciznije – kaže Cenićeva za Srpskainfo.

Upozorava da svi koji obećavaju veće plate, manje poreze i doprinose, manje parafiskalne namete i slično, moraju dati odgovor i kako.

– Srednja vrijednost (aritmetička sredina) i medijana se uče u osmom razredu osnovne škole. Medijana je vrijednost u sredini grupe brojeva i relevantnija je za prikaz plate ili primanja, posebno ako se da po sektorima. Takođe, onda se daje prikaz kolika su odstupanja, jer medijana se može naći tako što se prvo poredaju podaci od najmanjeg do najvećeg, te se odabere vrijednost koja pada tačno u sredinu – objašnjava Cenićeva političarima.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije