Naime, prema novim izmjenama Krivičnog zakona, predviđeno je da se nasilnicima uvedu elektronske narukvice za praćenje izrečenih mjera zabrane, a kazne za porodično nasilje i nasilje prema ženama biće drastično pooštrene, s ciljem veće zaštite žrtava, uz ukidanje mogućnosti otkupa kazni zatvora za nasilnike.
Predstavnici Ministarstva pravde Federacije BiH su na stručnoj raspravi “Novi zakonodavni okvir protiv rodno zasnovanog nasilja u Federaciji BiH: Izmjene i dopune Krivičnog zakona i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama” javnost upoznali sa konačnim sadržajem Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, te Prijedloga zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama.
– Fokus Krivičnog zakona je na pooštravanju kazni prije svega, na uvođenju novih krivičnih djela poput uhođenja, sakaćenja polnih ženskih organa, zloupotreba snimaka polno eksplicitnog sadržaja, odnos sa djetetom mlađim od 15 godina i drugi koji štite žene i djecu – rekao je Vedran Škobić, ministar pravde Federacije BiH.
Onlajn prostor
Naveo je da su kazne značajno podigli, ukazujući da samo oštrom sankcijom i nemogućnosti da se otkupe kazne zatvora mogu nasilnicima pokazati da im se ne isplati činiti takva djela.
– Nismo se bavili kriminalizacijom femicida na način kako je to u javnosti prezentovano, jer smatramo da postojeći zakonski okvir pruža izuzetno dobru zaštitu žena kad je u pitanju femicid. Pitanje femicida kao pojma je ubistvo žene zbog mržnje, a mi to već imamo u zakonu – rekao je, dodavši da je za takvo djelo već predviđena najveća kazna zatvora.
Ovim zakonima se proširuje i kažnjavanje prema načinu izvršenja djela, odnosno izvršenju djela nasilja putem informaciono-komunikacijskih tehnologija.
Ovaj vid nasilja i prijetnji koje su prethodile fizičkom nasilju ranije nisu kažnjavane, zbog čega su žrtve, ali i organizacije civilnog društva tražile da se uznemiravanja, vrijeđanje i prijetnje kažnjavaju i u onlajn prostoru.
Elektronska narukvica
Mjera koja se zakonom predviđa, a za koju ministar Škobić smatra da je najefikasnija jeste i uvođenje elektronske narukvice nasilniku kojom bi se pratilo da li poštuje izrečene mjere zabrane prilaska, odnosno čime se sprečava ponavljanje nasilnog djela.
– Mislim da će zakoni veoma brzo ići na Vladu i parlamentarnu proceduru – rekao je Škobić.
Iz Ministarstva pravde Republike Srpske poručuju kako nije isključena mogućnost realizacije navedenog i u Krivičnom zakonu RS.
– U Programu rada Ministarstva pravde u Vladi Republike Srpske za 2024. godinu nisu predviđene izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske na način kako je regulisano u Krivičnom zakoniku Federacije BiH, ali nije isključena mogućnost razmišljanja u tom pravcu i realizacije navedenog u narednoj godini. Shodno tome, uvijek ćemo biti na raspolaganju i ostalima koji se bave obezbjeđivanjem pravnog i institucionalnog okvira za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitom žrtava nasilja, te identifikacijom i procesuiranjem počinilaca. Nema opravdanja za nasilje ali i za bilo koji oblik kršenja ljudskih prava i narušavanja ljudskog dostojanstva – navode u Ministarstvu.
Da li Srpska treba slijediti primjer FBiH?
Gorica Ivić, izvršna direktorka fondacije “Udružene žene” iz Banjaluke, smatra da je ono što se pokazalo problematično to što u Republici Srpskoj, prema Zakonu o zaštiti u porodici, postoji mogućnost izricanja hitnih i zaštitnih mjera, kao i kroz Krivični zakon izricanje mjera sigurnosti, ali sistem praćenja realizacije tih mjera i bezbjednosti žrtve u toku izrečenih mjera nije dovoljno precizan i jasan, te nema dovoljno razvijenih mehanizama.
Ivićeva ističe da je nemogućnost otkupa kazne za nasilnike svakako nešto što je potrebno i Krivičnom zakoniku u Srpskoj.
– Što se tiče otkupa kazne, izrečene zatvorske kazne do godinu dana u Srpskoj se mogu otkupiti. S obzirom da većina kazni bude ispod godinu dana, nasilnici, ukoliko imaju novčana sredstva, mogu tu kaznu i otkupiti. Bilo bi dobro da se unaprijede ti mehanizmi i u Srpskoj. Smatram da RS treba slijediti primjere dobre prakse, ono što će uroditi plodom, a nemogućnost otkupa kazne jeste svakako nešto što je potrebno. Za sad postoje neke mjere, u smislu da se počinioci javljaju u policijsku stanicu, da policijski službenici treba da komuniciraju sa žrtvama, ali to nije dovoljno, tako da bi uvođenje nanogica ili neke druge metode bilo dobro – poručuje Ivićeva.
Predsjednica Udruženja “Budućnost” u Modriči Gordana Vidović poručuje kako je u Srpskoj potrebno izmijeniti Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, te da se uvedu i neki drugi oblici nasilja, a ne samo nasilje u porodici, već i prema ženama.
– U RS je poprilično uvedeno što se tiče normi krivičnih odredbi usklađenih sa Istanbulskom konvencijom. Federacija BiH poprilično kasni u tom procesu, ali svakako da su sad krenuli jako brzo da rješavaju neke stvari, i sasvim je u redu da to budu narukvice. Pitanje je kako će to biti i u Federaciji; tu je potrebno mnogo više ljudstva i tehnike koja će to pratiti. Mislim da je to sasvim u redu, ali ni ovaj zakon u Federaciji koji ide užurbano neće tako brzo doći u primjenu. U RS ima nekoliko krivičnih djela za koja nije dozvoljeno otkupiti kaznu do godinu dana, ali kada bi se to uvelo, možda bi to bilo malo i bolje – izjavila je Vidovićeva za Srpskainfo.
Radmila Žigić, direktorka fondacije “Lara” iz Bijeljine, poručuje za Srpskainfo da bi pravne norme koje štite prava drugih osoba i štite od nasilja trebale biti ujednačene u svim dijelovima zemlje.
– Krivični zakonik RS je 2017. godine značajno unaprijeđen, on je mijenjan i bio je progresivniji nego recimo, u tom trenutku, u nekim dijelovima, Krivični zakon FBiH. Pravnu normu uvijek treba uporediti sa efektima koje ona proizvodi, odnosno sa efektima zaštite koji se ostvaruju. Smatram da je potrebno voditi ozbiljnu raspravu o tome, da se za neka krivična djela onemogući otkupljivanje kazne. Krivični zakon RS je 2017. godine regulisao odličnu stvar kada je zabranjeno umanjivanje kazne kod krivičnih djela seksualnog nasilja, konkretno silovanja i obljube djeteta mlađeg od 15 godina. To je dalo značajne efekte u društvu – ističe Žigićeva.
Kada je riječ o elektronskoj narukvici, Žigićeva smatra da je došlo vrijeme da se o tome razgovara.
– Elektronska narukvica kao mogućnost kontrole kretanja onih koji su u fazi istrage ili optuženih za krivična djela je nešto što se koristi svuda u svijetu. Bilo je pitanje dana kada će se to početi primjenjivati i kod nas. Međutim, te mjere zahtijevaju značajna finansijska sredstva – zaključuje Žigićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu