Društvo

"PREKRAJANJE ISTORIJE NEĆE BITI DOZVOLJENO" Obilježeno 78 godina od stradanja Srba u Starom Brodu

Iz Starog Broda kod Višegrada, gdje su prije 78 godina ustaše Jure Francetića izvršile pokolj nad 6.000 srpskih civila, danas je poručeno da žrtve ne smiju biti zaboravljene i da se neće dozvoliti prekrajanje istorije.

"PREKRAJANJE ISTORIJE NEĆE BITI DOZVOLJENO" Obilježeno 78 godina od stradanja Srba u Starom Brodu
FOTO: SRNA

Slobodan Župljanin, izaslanik predsjednika Republike Srpske, rekao je novinarima da se danas u Starom Brodu oživljava sjećanje na žrtve ustaškog terora iz 1942. godine i da se neće dozvoliti da se povampireno ustaštvo okomi na srpski narod.

On je podsjetio da je genocidna tvorevina NDH imala poznat cilj, da 30 odsto pobije, 30 odsto pokrsti i 30 odsto na drugi način likvidira, te da se tako oslobode srpskog naroda.

Župljanin je napomenuo da se danas ponovo javljaju novi fašistički pokreti, da horde zla ponovo pokazuju svoje lice i pokušavaju da prekrajaju istoriju.

Sa ovog mjesta moramo da poručimo da nikada ne smijemo zaboraviti ove nevine žrtve, da nikada ne smijemo zaboraviti da je Drina spas i da ona i danas mora biti spas i naš ponos i da nikada ne smijemo zaboraviti ponos 320 srpskih djevojaka koje su, da bi sačuvale svoj obraz, da bi izbjegle pokolj i silovanja, završile sa svojim životima – istakao je Župljanin.

Izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić rekao je da se na ovom mjestu, gdje je na monstruozan način ubijeno više od 6.000 žena, djece i staraca, ledi krv u žilama i da ono mora postati istorijsko.

On je napomenuo da se ovo ponavlja srpskom narodu u svim ratovima i da bi se desilo i u posljednjem odbrambeno-otadžbinskom ratu da se nisu organizovali i spasili svoju nejač.

– Na ovo mjesto se mora dolaziti, ovdje treba da dolaze djeca, ekskurzije i vide na koji način su zvjerski ubijani ljudi samo zato što su Srbi. Došlo je vrijeme da svijetu pokažemo da su Srbi uvijek bili oslobodilački narod i da su se borili za svoja prava i svoju slobodu, to svijet ne prepoznaje, ali to ne znači da mi treba da odustanemo – istakao je Tomić.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović rekao je da je komunistički sistem u periodu svoje vladavine po drugi put ubio žrtve time što ih je negirao i zbog bratstva i jedinstva sakrio masovne zločine nad srpskim narodom.

– On je zahvalio svima koji su sve učinili da ovaj zločin dođe do javnosti i da su čuje za ono što su ustaše počinile na ovim prostorima. “Ovaj zločin nećemo zaboraviti i obilježavaćemo ga svake godine na ovom mjestu – poručio je Milunović.

Načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica rekao je da ovaj zločin mora ući u udžbenike, da ne smije biti zaborvaljen.

– O tome mora znati svjetska javnost da bi se mlađi naraštaji i buduće generacije dovodile ovdje i ukazalo im se na to šta se na ovom mjestu desilo 1942. Godine – napomenuo je Bjelica i zahvalio svim ljudima koji su učestvovali u izgradnji spomen-muzeja i dali veliki doprinos, a samim tim otvorili oči javnosti o ovom stradanju.

Jedan od donatora spomen – muzeja Spasoje Albijanić rekao je da svaki put kad se ovdje dođe, osjećaji uzburkaju, a pamet se zaledi.

– Kako ne bi, kad nas ovdje posmatra više od 6.000 svetih duša koje lebdi iznad nas, koji su nevino nastradali samo zato što su roda srpskog, gdje su u istom stroju stajali i tek rođena djeca, čak i nerođena djeca, žene, starci – istakao je Albijanić.

Načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević rekao da su ove godine iz opravdanih razloga u Starom Brodu u manjem kapacitetu, ali da je poruka budućim generacijama da se ovakve stvari ne smiju zaboraviti niti ponoviti, već da o tome treba govoriti i prenositi s generacije na generaciju.

Sveštenik Dragan Vukotić rekao je da se izdaju i štampaju knjige, otvaraju sajtovi i mnogo toga kako bi se rasvjetlilo ovo mjesto zločina.

– Veoma sam ponosan na činjenicu da se nekoliko studenata filozofije i istorije dobrovoljno javilo da radi o temi stradanja Srba, a siguran sam da će to još više doprinijeti da se širi istina o stradanju našeg naroda na ovom mjestu. Žao nam je što ove godine, iz dobro poznatih razloga, nismo pozivali narod, a dogodine ćemo još više i dostojanstvenije obilježiti ovaj datum i pokloniti se žrtvama – naveo je Vukotić.

On je nakon parastosa, uručio posebna priznanja policijskoj stanici Višegrad, Rogatica i Spasilačkom centru “Volf” iz Foče.

Pomen srpskim žrtvama pored spomen-obilježja u Starom Brodu služilo je sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve, nakon čega su položeni vijenci u Spomen-muzeju, a ruže stradalim žrtavama bačene u Drinu.

Obilježavanju 78 godina od stravičnog zločina nad Srbima u Starom Brodu i Miloševićima prisustvovala je i delegacija Narodne skupštine Republike Srpske koju su činili poslanici Pero Petrović i Nebojša Vukanović, direktor preduzeća “Hidroelektrane na Drini” Nedeljko Perišić, predstavnici Boračke organizacije Višegrad i načelnik opštine Novo Goražde Mila Petković.

Ustaške jedinice, predvođene Jurom Francetićem, pokrenule su u proljeće 1942. godine ofanzivu u namjeri da protjeraju i pobiju srpsko stanovništvo iz istočnog dijela BiH. Hroničari su zapisali da je jednog od tih dana ratne 1942. godine, ne želeći da dopadnu u ruke ustaša, sa stijena u Drinu zajednički skočilo čak 320 devojaka, a ustaše su najveći i najmasovniji pokolj nad Srbima u Starom Brodu počinile na pravoslavni praznik Mladence – 22. marta 1942. godine.

Srpski civili su bili uglavnom pripadnici zbjegova sa područja mjesta Rogatica, Višegrad, Han Pijesak, Kladanj, Sokolac, Olovo, Pale i Sarajevo.

Spomen-kapela u Starom Brodu, posvećena srpskim žrtvama stradalim u proljeće 1942. godine, izgrađena je uz blagoslov blaženopočivšeg mitropolita dabrobosanskog Nikolaja.

Spomen-muzej starobrodskim žrtvama 2019. godine osveštao je NJegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom sa sveštenstvom.

U Spomen-muzeju u Starom Brodu postavljeno je 27 skluptura sa 39 likova, koje simbolizuju zbijeg i ulazak srpskih majki sa djecom u naručju u nabujalu Drinu. Rad je arhitekte Novice Motike iz Zvornika, a izgradnju su finansirali Miodrag Davidović Daka i Spasoje Albijanić.