Potpredsjednik Gugla Džejms Manjika i direktor softverske kompanije “DeepMind” Demis Hasabis opravdali su tu odluku, rekavši da je važno da privatne kompanije sarađuju sa demokratskim vladama kako bi tehnologija AI pomagala u očuvanju nacionalne bezbjednosti, javlja BBC.
Gugl tvrdi da su njihova prethodna pravila iz 2018. godine zastarjela, jer se vještačka inteligencija u međuvremenu razvila i postala sastavni dio svakodnevnog života, poput mobilnih telefona i interneta.
Uz tu promjenu, matična kompanija Alfabet najavila je da će 2025. godine uložiti 75 milijardi dolara u razvoj AI, što je 29 odsto više nego što su analitičari očekivali.
Gugl već ulaže u infrastrukturu za vještačku inteligenciju, istraživanja i proizvode AI, uključujući pretraživač, koji je sada dio Gugl pretrage.
Međutim, BBC napominje da ovo nije prvi put da Gugl donosi kontroverzne odluke u vezi sa vještačkom inteligencijom.
Ta kompanija je 2018. godine odbila da obnovi ugovor sa Pentagonom nakon što je hiljade zaposlenih potpisalo peticiju protiv vojnog projekta AI “Project Maven”, plašeći se da bi vještačka inteligencija mogla da bude korišćena za razvoj smrtonosnog oružja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu