Kada se danas, sedam godina kasnije, podvuče crta, malo ko će reći da se članstvo u prestižnom EU-klubu, uprkos svim propustima, nije isplatilo. Hrvatska je, naime, ulaskom u EU postala dio jedinstvenog tržišta s oko pola milijarde potencijalnih potrošača. Članstvo u EU pomoglo joj je i u jačem uklapanju u globalizacijske trendove, a od njega je imala i sasvim opipljive ekonomske koristi, piše portal Index.
Koristi od članstva su velike, ali postoji i mnogo propusta
O tome, uostalom, dovoljno govore i brojni pokazatelji. Recimo, 2012. godine hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) je, prema podacima HNB-a, iznosio oko 44 milijarde evra, a do kraja prošle godine ukupna vrijednost roba i usluga proizvedenih unutar hrvatskih granica popela se na oko 54 milijarde evra, što je oko 10 milijardi evra više. Porastao je i BDP po stanovniku: dok je 2012. godine taj pokazatelj iznosio nešto manje od 10.500 evra, 2019. godine je dosegao gotovo 13.300 evra. Ubrzao se i privredni rast, pri čemu treba voditi računa da je u EU ušla dok je još bila u recesiji, pa je 2012. godine, prema podacima centralne banke i državne statistike, zabilježen pad privredne aktivnosti od 2,2 odsto, dok je 2019. imala rast BDP od 2,9 odsto.
Članstvo u EU njihove je firme snažno usmjerilo prema jedinstvenom evropskom tržištu. Ono je, doduše, i prije ulaska Hrvatske u EU bilo vodeći spoljnokotrgovinski partner, no nakon pristupanja Uniji dodatno su se povezali s njim. Dogodila se i kakva-takva internacionalizacija hrvatske privrede, sa sve većim značajem izvoza roba i usluga u ekonomskom životu. Inventura sedmogodišnjice hrvatskog članstva u EU svakako mora obuhvatiti i javne finansije, u segmentu kojih je napravljen iskorak u dovođenju u red stanja u državnoj blagajni.
Pretekla ih Rumunija, samo je Bugarska u EU iza Hrvatske
Ipak, u odnosu na druge nove članice EU, Hrvatska svoje članstvo u EU, upozoravaju ekonomisti, nije uspjela dovoljno da iskoristi. U prilog tome govori i podatak da ih je posljednjih godina po stupnju razvijenosti pretekla čak i Rumunija, pa su sada, s Bugarskom, na samom začelju ljestvice EU. Nivo životnog standarda, iskazan u BDP po stanovniku u odnosu na prosjek Unije, pokazuje da je 2012. godine bila na 61 odsto od prosjeka Unije prosjeka, dok su pšrošle godine dosegli samo 65 odsto proseka EU. Drugim riječima, nije Hrvatska tapkala u mjestu, ali napredovala je znatno manje nego što se to očekivalo.
Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za hrvatske radnike je Austrija, kojoj 1. jula ističe sedmogodišnji prelazni period koji su u Beču odlučili da iskoriste kada je riječ o ograničenju slobode kretanja hrvatske radne snage.
Uprkos tome, ekonomisti ističu da je Hrvatskoj članstvo u EU itekako koristilo.
Bez članstva u EU bilo bi još gore
Članstvo u EU nam se svakako isplatilo jer, da nije bilo tog članstva i priliva kakvih-takvih novaca iz fondova EU, teško da bi Hrvatska uopšte mogla da uhvati ritam privrednog rasta kakav ima posljednjih godina – ocjenjuje za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Hrvatska bi još uvijek bila u dubokoj krizi da nije bilo članstva u EU, kaže ekonomski analitičar Damir Novotni.
– Od EU smo najviše dobili integraciju u evropsko i svjetsko tržište, što su posebno iskoristile naše firme, a porastao nam je i izvoz. Ukratko, članstvo u EU nam je omogućilo da se danas, sa Slovenijom, znatno razlikujemo od ostatka bivše Jugoslavije, koji još nije u EU – poručuje za Index ovaj ekonomski analitičar.
No oba sagovornika upozoravaju i na naličje dosadašnjeg hrvatskog članstva u EU. To se, prije svega, odnosi na nesprovođenje ključnih reformi, od kojih su dosad zazirale sve hrvatske vlade.
Osim toga, i dalje su u Hrvatskoj srazmjerno slabe institucije, kao i raširena korupcija u društvu. Nije uspjela da privuče ni veća strana ulaganja, posebno greenfield, ona koja kreću “od nule”, a za posljedicu imaju rast zaposlenosti, proizvodnje i izvoza. Hrvatski problem ostaje i premali značaj inovacija u ekonomskom životu, po čemu znatno zaostaje za drugima u EU.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu