Među dobro poznatim razlozima je taj da je ponuda stambenih nekretnina manja od potražnje, a ovo je posebno slučaj u Sarajevu. Kupovina nekretnine je tokom inflacije isplativa po dvije osnove.
Jedna osnova je izdavanje nekretnine, čime se ostvaruje novčani prihod. Taj prihod uopšte nije beznačajan jer su brojni oni koji državi ne plaćaju nikakav porez na tako stečen prihod. Riječ je o skoro potpuno neregulisanom tržištu na kojem je sve učestalije da je jedna osoba vlasnik više nekretnina koje i izdaje. To ukazuje na moguću koncentraciju vlasništva i na BiH tržištu nekretnina. Koncentracija vlasništva postoji na tržištu nekretnina mnogih drugih država.
Druga osnova isplativosti kupovine nekretnine jeste što je to oblik zaštite štednje tokom inflacije. Upravo su nekretnine među stvarima koje tokom inflacije ne gube na vrijednosti ili koje slabije gube na vrijednosti.
Uticaj tržišta kapitala na tržište nekretnina
Upravo je u prethodnom obrazloženju uočljiv razlog poskupljenja nekretnina, a koji je zanemaren. Naime, ekonomisti naglašavaju da se nekretnine kupuju zbog toga što tržište kapitala skoro da i ne postoji u Bosni i Hercegovini. Jednostavnije rečeno, usljed nemogućnosti i nepovoljnih uslova kupovine dionica i/ili drugih vrijednosnih papira, te nemogućnosti i nepovoljnih uslova investiranja kroz investicijske fondove i/ili penzijske fondove, ne preostaje ništa drugo nego investirati kupovinom nekretnina.
Ekonomistkinja Svetlana Cenić je saglasna da to za posljedicu ima poskupljenje nekretnina.
– Da je tržište kapitala normalno, prva bih ja ulagala. Čak s 1.000 KM možete biti investitor – da kupite jednu dionicu, prodate je, pa kupite drugu itd. Time se postiže živost, novac cirkuliše. Mnogo je onih izvana koje poznajem, a koji su zainteresovani da kupe dionice nekog od posrnulih preduzeća – ukazala je Cenićeva.
Cenićeva je napomenula da čak ljudi i s minornom štednjom na zapadu, gdje je razvijeno tržište kapitala, ulože npr. 1.000 dolara (oko 1.000 evra).
– Kod nas to niko ne radi i taj novac stoji u banci, pa se eventualno kupuju nekretnine, računajući da će nekretnine biti skuplje. Tako se u nebesa dižu cijene nekretnina. Na zapadu su smanjene cijene nekretnine, a kod nas suprotno – dodaje Cenićeva.
Prethodno navedeno Cenićeva je istakla kao razlog zašto se zalaže za razvoj tržišta kapitala. Cenićeva je podsjetila da je aktuelnim vlastima u Federaciji Bosne i Hercegovine stalno govorila o potrebi oživljavanja tržišta kapitala.
– Mijenjaju ljude na čelnim funkcijama u javnim preduzećima. Valjda je to vrhunski domet, a tržište kapitala ne radi. Stalno se prave neki planovi, a tržište kapitala kao osnovno ne radi – navela je Cenićeva.
Suprotni procesi
Kompanije u državama s razvijenim tržištem kapitala nastoje do kapitala doći upravo pretvaranjem u dioničarsko društvo. U Bosni i Hercegovini je suprotan proces. Naime, Cenićeva je podsjetila da je loše stanje na tržištu kapitala za posljedicu imalo da se firme pretvaraju iz društva dioničarskog društva u društvo s ograničenom vrijednošću. To se odnosi i na velike BiH privatne firme.
– Navešću samo jednu zato što je čovjek bio sa mnom na sastanku u Odboru za privredna i finansijska pitanja kada je udruženje privrednika iz Tešnja poslalo pismo tom odboru. Tim pismom su molili da se nešto uradi. Zašto bi u ovakvoj situaciji Hifa i druge uspješne firme pretvarale sebe u dioničarsko društvo ili kupovale nešto na berzi? Neće zato što je to katastrofa – naglasila je Cenićeva.
Kao jedan od razloga zašto je tržište kapitala u lošem stanju Cenićeva je istakla i odluke Komisije za vrijednosne papire, piše Klix.
Još nešto na šta ukazuje na moguću koncentraciju vlasništva nad nekretninama jeste zapažanje Cenićeve da je i u Sarajevu veliki broj zgrada gdje je noću, kako je izjavila, upaljeno 10 odsto svjetala. Cenićeva je napomenula i na to se kupovinom nekretnina pere novac.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu