Plan, ukoliko bi se vlade članica EU složile oko njegovog usvajanja, bi bio prava prekretnica za najveći svjetski trgovinski blok, s’ obzirom da je i dalje zavisan od ruske energije te mora da pronađe alternativna snabdjevanja.
– Da se razumijemo, ovo uopšte neće biti lako, rekla je u svom obraćanju u srijedu predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen, dodajući da su neke članice i dalje zavisne od ruske nafte. “Ali, mi prosto moramo da radimo na tome. Mi sada predlažemo zabranu uvoza ruske nafte, i ovo će biti kompletna zabrana za uvoz koji stiže morem, cjevovodima, i za sirovu naftu i za rafinisanu”.
Evropska Unija se za nabavku nafte, prema podacima Evrostata, oslanja 26 odsto samo na Rusiju. To mu dođe, kada se pretvori u brojke, nekih 2,2 miliona barela sirove nafte dnevno i oko 1,2 miliona barela rafinisane.
Najveći kupac ruske nafte u Evropi je Njemačka, koja 34 odsto ukupnog uvoza (oko 555.000 barela dnevno) dobija iz Rusije prema podacima IEA. Poljska kupuje oko 300.000 barela dnevno od Rusije, što je 63 odsto uvoza.
Najzavisnije zemlje od nafte iz Rusije su Slovačka, Mađarska, Češka i Litvanija. Slovačka 96 odsto (105.000 barela dnevno) svog uvoza nafte dobija iz Rusije, a Mađarska oko 58 odsto (70.000 barela dnevno).
Takođe, Litvanija se na Rusiju oslanja kako bi pokrila 83 odsto uvoza tj. 185.000 barela dnevno, i isto toliko i Finska, s'tim što taj broj barela dnevno pokriva 80 odsto uvoza.
Od početka rata, prema pisanju BBC, EU je na mjesečnom nivou uvozila iz Rusije oko 22 milijarde evra vrijedna fosilna goriva, što je maltene duplo više (usljed poskupljenja energenata) nego prošle godine kada su mjesečno plaćali oko 12 milijardi evra.
Ova zabrana uvoza ruske nafte je već neko vrijeme kontroverzna tema u EU, ali je postalo izvjesno da će se desiti u trenutku kada je Njemačka podržala ideju. Ipak dvije članice EU, Slovačka i Mađarska, koje su i najviše zavisne od ruskog gasa, traže da budu izostavljene iz ove mjere.
Fon der Lajenova nije u svom obraćanju pominjala ove izuzetke, ali tri zvaničnika koja su željela da ostanu anonimna su potvrdila za američki CNBC, da je prijedlog Evropske komisije dovoljno fleksibilan, te da će te dve zemlje najvjerovatnije imati duži prelazni period. Izvori su potvrdili da je za Slovačku i Mađarsku pomjeren rok do kraja 2023. godine.
Lajenova je u svom obraćanju i objasnila da su period od 6 mjeseci za prekid uvoza sirove nafte i period do kraja godine za prekid uvoza rafinisane, tu kako bi se najveći broj članica i njihovih tržišta prilagodilo.
– Maksimiziramo pritisak na Rusiju, dok u isto vrijeme minimiziramo kolateralnu štetu za nas i naše partnere širom svijeta – dodala je von der Lajen.
U toku dana javile su se i Češka i Bugarska koje su zatražile izuzeće iz predloženog embarga. Prvo je to učinio zamjenik bugarskoj premijera Asen Vasilev najavivši da će i Sofija tražiti izuzeće, a potom je to učinio i premijer Češke Petr Fijala.
– Pokušavamo da dobijemo odlaganje za dvije, možda tri godine – rekao je Fijala, prenosi Rojters.
Cijena barela na londonskom tržištu u trenutku pisanja teksta iznosi 108,72 dolara, što je blagi rast u odnosu na juče kada je cena iznosila 107 dolara po barelu. Cijena nafte na američkom tržištu iznosi 105,6 dolara, što je takođe rast u odnosu na juče, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu