U međuvremenu, eksperti upozoravaju na slabosti domaćih prenosnih mreža, nedostatak energije, rast potrošnje, uz najave da raspad kakvom smo svjedočili neće biti i posljednji.
Generalni direktor Sanel Buljubašić rekao je da Elektroprivreda BiH nije mogla spriječiti ovaj problem, jer je nastao van granica naše zemlje.
– Sve ekipe su bile na terenu, sve proizvodne kapacitete smo stavili u puni pogon te angažovali i dodatne. Na tržištu smo kupili i dodatne količine električne energije, kako bismo građanima u što kraćem roku osigurali uredno napajanje. Ovakve situacije se povremeno dešavaju i ne možemo ih spriječiti, ali možemo raditi na dodatnom jačanju stabilnosti elektroenergetskog sistema BiH i unapređenju sistema automatskih zaštitnih mehanizama – dodao je Buljubašić.
U periodu kada je veliki broj građana prešao na korištenje struje za hlađenje i grijanje, stručnjak za energetiku Nihad Harbaš podsjeća da se ništa ne radi na sanaciji postojećih i izgradnji novih prenosnih mreža.
– Potrebno je zakrpiti sve rupe u postojećem sistemu, a moramo praviti i nove prenosne i distributivne mreže. Svako malo imamo zahtjev za gradnju solarne elektrane na nekom brdu, a kapaciteti ostaju isti. Konačno se mora omogućiti i ta decentralizovana proizvodnja i dati mogućnost građanima i privredi da proizvode struju na svom krovu. I praviti nove proizvodne kapacitete – ističe Harbaš.
Da bismo pokrenuli ozbiljne projekte, potrebno je riješiti probleme u državi u kojoj 14 vlada usporava gradnju solarnih i vjetroelektrana, kaže tuzlanski profesor Nedim Suljić, član Evropske akademije nauka i umjetnosti.
– U državi imamo samo jednu vjetroelektranu u državnom vlasništvu, a topografija terena i meteorološki uslovi nam omogućavaju gradnju velikih vjetro i solarnih elektrana. Imamo i sve preduslove za gradnju hidroelektrana. Blok 7 TE Tuzla se ne bi trebao tako lako otpisati, jer je već uloženo mnogo sredstava u pripremne radove. Evropska energetska zajednica je pokrenula proceduru protiv BiH zbog postojećih termoblokova, a osporavaju i gradnju bloka 7 u Tuzli, iako se ista procedura ne pokreće protiv Poljske koja ima najveću proizvodnju struje iz fosilnih goriva. Termoelektrana se ne smijemo odreći, jer će stanje biti još gore – kaže Suljić.
Raspad sistema na zapadnom Balkanu posljedica je kašnjenja u energetskoj tranziciji i izostanka ulaganja u razvoj prenosne i distributivne mreže od državnih elektroprivreda, rekao je član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET) Damir Miljević.
– Veoma malo pažnje u regionu se posvećuje jedinoj strategiji koja ima smisla, a to je proizvodnja električne energije za vlastite potrebe. To je bitno, jer kad proizvodite vlastitu struju, najmanje 50 odsto je potrošite na licu mjesta i nema potrebe da se ona prenosi od Gacka do Banjaluke. To bi bilo rasterećenje sistema, ali i smanjenje gubitaka na mreži. Naravno, to traži bolji sistem upravljanja, digitalizaciju, osposobljene kadrove, a tu se mnogo kasni. Pogotovo u BiH, gdje u posljednjih nekoliko godina uopšte nemamo ozbiljnih investicija u prenosne i distributivne kapacitete – ističe Miljević.
Komercijalna gradnja novih postrojenja u regiji, posebno za proizvodnju energije iz vjetra i sunca, dovodi do zagušenja mreža, a pad je, smatra, izazvala ogromna potrošnja domaćinstava u danu u kojem su uključeni svi klimatizacioni uređaji i ventilatori, piše Avaz.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu