Politika

Prijetnjama i ucjenama do "sigurnih" glasova: Više od 40 odsto birača u BiH doživjelo političke pritiske

Deset, 20 ili 100 “sigurnih” glasova za moju stranku i mene, i dobićeš posao službenika na određeno vrijeme u nekom javnom preduzeću ili instituciji.

Prijetnjama i ucjenama do "sigurnih" glasova: Više od 40 odsto birača u BiH doživjelo političke pritiske
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Priča koju je svako od građana čuo bar jednom od nekog svog poznanika, člana porodice ili prijatelja, pred svake izbore u Bosni i Hercegovini.

Nekom ko posmatra sa strane možda se ova priča čini kao nešto što izlazi iz rubrike “vjerovali ili ne”, ali je za BiH to postala sasvim uobičajna priča koju više niko ne dovodi u sumnju.

I upravo ti “sigurni glasovi” pominju se i u istraživanju koje je u avgustu ove  godine provela Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ u 69 opština i gradova u BiH. Istraživanje je rađeno kako bi se utvrdio postotak direktnih i indirektnih pritisaka na birače u BiH, a rezultati su i više nego poražavajući.

Naime, gotovo 40 odsto ispitanika je izjavilo da je doživjelo neki oblik političkog pritiska, dok je blizu 30 odsto ispitanika reklo da je doživjelo politički pritisak da učestvuju u nekim političkim ili stranačkim aktivnostima mimo svoje volje.

– Od oblika političkih pritisaka na birače, prednjači direktan pritisak za koga da se glasa. Zatim slijedi prisustvovanje političkim ili stranačkim događajima, pritisci na učlanjenje u stranku, posebno radi ostvarivanja određenih prava ili nuđenje ličnih benefita (najčešće zaposlenja) – navodi se u istraživanju.

Dodaje se da su ispitanici visoko postavili i politički pritisak koji se odnosi na prikupljanje “sigurnih“ glasova za stranku ili kandidata, zatim pritisak da se na društvenim mrežama podržavaju i promovišu stranke ili kandidati.

Blizu 40 odsto njih je reklo da im se dogodilo da ih neko nagovara da glasaju na određeni način, a koji su oni smatrali ili doživjeli kao neprimjerene, pod prijetnjom ili ucjenom.

Od uzimanja lične karte do zloupotrebe položaja

Ispitanici su naveli da su pritiske da glasaju na određeni način doživljavali u najvećem broju od strane svojih prijatelja ili poznanika, zatim stranačkih aktivista na poslu, stranačkih aktivista na društvenim mrežama, članova porodice, stranačkih funkcionera na položaju koji nosi uticaj, te nadređenih na poslu.

– Na pitanje „da li vam se nekada dogodilo da vas neko nagovara neprimjereno (ili prijetnjom, ucjenom i sl.), da učestvujete u nekim političkim ili stranačkim aktivnostima”, 27,1 odsto ispitanika je odgovorilo pozitivno. Ono što zabrinjava u ovom odgovoru jesu pojedinačni opisi poput ”da, bilo je pokušaja od strane poslodavca, uzimanjem lične karte uoči izbora” – navodi se u istraživanju.

Neki ispitanici su odgovorili da su na njih vršeni pritisci da “zloupotrebe svoj službeni položaj na neki način (ustupanje ličnih podataka nekih korisnika kojima imaju pristup, kao što su na primjer, pristup telefonskim brojevima ako rade u telekomu, banci, poreskoj upravi, centru za socijalni rad, ili adrese birača ako imaju pristup IDDEA (CIPS podacima) i slično. Neki su naveli da su trpili pritiske u vidu ustupanja određenih prostorija samo jednoj političkoj stranci ili nezavisnom kandidatu za skupove.

Bilo je i onih koji su odgovorili da su na njih vršeni pritisci na njih u smislu “praćenja ko je izašao na izbore i izvještavanja o tome stranke”; “agitovanje da se glasa za stranku ili kandidata u radnom kolektivu”; “izjašnjavanje na „čijoj ste strani“ u okviru radnog kolektiva”; “obezbjeđivanje liste kontakata za stranku ili kandidata (npr. da ustupite svoje lične kontakte)”; “davanje sponzorstva stranačkim aktivnostima ili njihovim projektima” (npr. sportski klub kojim upravlja visoko pozicionirani funkcioner i sl.).

Poslanik SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Mladen Ilić smatra da rezultati istraživanja nisu realni u mjeri u kojoj se navodi.

On ističe da je broj od 40 odsto prevelik.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Na koji način nekoga možete prisiliti da glasa za bilo koga kada uzmete u obzir činjenicu da taj neko izađe na glasačko mjesto i ima mogućnost da stavi X pored bilo kojeg imena ili političke partije. Ako neko od vas traži fotografiju glasačkog listića, a čuo sam da je bilo takvih slučajeva, prejednostavno je napraviti fotografiju da ste glasali za bilo koga – kaže Ilić za Srpskainfo.

Govoreći o fenomenu “sigurnih glasova”, on smatra da tako nešto niti je vjerodostojno niti neka stranka može da računa na te glasove.

– Dešavalo se da u raznim političkim partijama imaju “sigurne glasove” za predsjednika neke druge političke partije, što se u praksi pokaže potpuno drugačijim. Jednostavno, neke osobe iz nekih svojih ideja ili nekakve želje da napreduju kroz samu politiku dostave nekakve spiskove, da li porodice ili slično, za koga će da glasaju. Međutim, ispostavi se da ti spiskovi nisu pouzdani – kaže Ilić.

On dodaje da o priči kako stranke tjeraju ljude da prisustvuje bilo kom političkom skupu isto tako ne moraju uvijek biti pouzdane.

Bilo je slučajeva, kaže Ilić, da osobe koje rade u javnim institucijama na nivou Srpske prisustvuju skupu koji ne organizuje vlast već oni koji nisu na vlasti.

Javna tajna

On ističe da živimo u društvu u kojem je biračko tijelo polarizovano, odnosno gdje su ili apsolutno za jedne i protiv drugih, ili obrnuto.

– Na taj način svako ima izbor da glasa za koga hoće. Mislim da pritisci u politici donose samo kontra efekat jer ukoliko na bilo koga, na bilo koji način, vršite pritisak da glasa za vas ili podrži neku partiju, lako možete proizvesti kontra efekat da taj neko izađe i uradi suprotno od toga – kategoričan je Ilić.

Potpredsjednik PDP i poslanik ove stranke u NSRS, Igor Crnadak, pak, vjeruje da je procenat onih koji su doživjeli neku vrstu političkog pritiska mnogo veći od 40 odsto.

Igor Crnadak
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

On kaže da je ovo broj onih koji su priznali pritiske, ali da je daleko veći broj onih koji to ne žele ili ne smiju da priznaju.

– Mislim da je ovo istraživanje samo potvrdilo nešto što je bila javna tajna u BiH već godinama. Dobro je da smo dobili sada jednu potvrdu u vidu istraživanja o tome – kaže Crnadak za Srpskainfo.

Pročitajte još

On smatra da je i ovo jedan od dokaza da se Izborni zakon BiH mora pod hitno mijenjati.

Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić kaže da nije iznenađena rezultatima istraživanja.

jelena trivić narodni front
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Kao aktivni učesnik tri izborna ciklusa, Trivićeva ističe da ima jednu vrstu satisfakcije jer ni za jedan nivo za koji je bila kandidovana nije se bavila takvim stvarima.

– Svaki glas sam dobila bez bilo kakvog pritiska na glasača. Istraživanje govori u prilog nedemokratske atmosfere u kojoj se odvijaju izbori. Pritisak vrše oni koji su na vlasti jer imaju mehanizme ucjene i pritiska i to je nešto s čim sam upoznata i bez ovog istraživanja – kaže Trivićeva za Srpskainfo.

Ono što je izostalo, kako dodaje ona, jesu reakcije CIK na prijave i saznanja da se to radi.

– Oni subjekti i pojedinci koji se bave time, a poznato je da u kampanjama Milorad Dodik prijetio javno penzionerima i zdravstvenim radnicima, bi trebali biti sankcionisani, pa čak i skidanjem sa liste. Ovako smo došli u situaciju da su birači naviknuti da su te stvari normalne, jer niko za takvo ponašanje nije sankcionisan, koliko je meni poznato – poručuje Trivićeva.

Poslanik US u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milan Petković smatra da nije realno da je 40 odsto ispitanika reklo da je bilo prisiljeno da glasa na neki način.

Milan Petković
FOTO: SRNA

On ističe da svako danas ima mogućnost da bira i da bude biran, što je osnovno pravo svakog građanina.

– Ukoliko neko bude prisiljen na bilo koji način da glasa za nekog, to bi bila neka vrsta krivičnog djela, i neko bi morao da odgovara za to. Pozivam građane da ubuduće na izborima, ako imaju bilo kakvu vrstu prisile, tako nešto prijave nadležnim organima – kaže Petković za Srpskainfo.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu