Na hiljade ljudi poginulo je u ratu koji je opustošio Jemen, gdje je mnoge vazdušne napade predvodila Saudijska Arabija. Stotine Saudijaca koji su imali kritičan stav prema politici MBS odvedeno je u zatvore. Ipak, tek ubistvo Kašogija je bio trenutak kada se veliki dio svijeta okrenuo protiv saudijskog prestolonasljednika.
Uprkos zvaničnim saudijskim demantijima, zapadne obaveštajne agencije smatraju da je, u najmanju ruku, vjerovatno da je MBS unaprijed znao za operaciju ućutkivanja Kašogija. CIA čak vjeruje da ga je on zaista i naredio, piše Blic.
U emisiji “60 minuta” emitovanoj 29. septembra na Si-Bi-Es-u, prestolonasljednik je “preuzeo potpunu odgovornost” za ono što se dogodilo. U ranijem intervjuu za PBS rekao je da se to desilo “pod njegovom stražom”. Ipak, to nije isto što i prihvatanje krivice, koju on i njegova vlada još uvek negiraju.
Ko je “ključna karika”?
Ključna karika u misteriji ubistava je jedan od najbližih MBS bivših savjetnika, 41-godišnji bivši pripadnik vazduhoplovnih snaga, Saud al-Katani.
Sve dok, po nalogu kralja Salmana, nije otpušten sa posla ubrzo nakon Kašogijevog ubistva, bio je neslužbeni “čuvar kapije” prestolonasljednika na svemoćnom kraljevskom dvoru.
Vjeruje se da je Al-Katani upravljao agresivnom strategijom za sajber nadzor kojom su Saudijci praćeni i kod kuće i u inostranstvu, upotrebom nametljivih softverskih programa. Prema nekim izvještajima, to je podrazumijevalo i pretvaranje njihovih mobilnih telefona u uređaje za praćenje, a da to vlasnik ne zna.
Svako ko je bio kritičan prema MBS ili njegovim pravilima, bio je meta pretećih poruka na društvenim mrežama. Sa više od milion sljedbenika na Tviteru, Al-Katani je uspio da mobiliše “armiju muva” kako bi maltretirao i sramotio percipirane neprijatelje.
Do ljeta 2017. godine saudijski blogeri, aktivisti za demoktraiju i aktivisti za ljudska prava i drugi, zatvršili su iza rešetaka. Džamal Kašogi je znao da je i on u opasnosti. U junu iste godine, istog mjeseca kada je MBS postao prestolonasljednik, Kašogi je napustio Saudijsku Arabiju i tražio azil u SAD.
Kašogi je oduvijek sebe nazivao saudijskim patriotom, a nakon preseljenja u SAD počeo je da piše kolumne za Vašington Post koje su postajale sve kritičniji prema autokratskom stilu MBS. Prestolonasljednik je bio bijesan.
Novinar je počeo da prima pozive iz Rijada, u kojima su ga pozivali da se vrati, obećavajući mu siguran prolazak, pa čak i posao u vladi. Kašogi nije vjerovao ovim garancijama. Prijateljima je rekao da je Al-Katanijev tim hakovao njegove imejlove i tekstualne poruke i čitao razgovore sa drugim disidentima.
Kašogi i drugi imali su plan da pokrenu pokret za slobodni govor u arapskom svijetu. Imao je 1,6 miliona pratilaca na Tviteru i bio je jedan od najistaknutijih novinara na Bliskom Istoku. U očima MBS i njegovim bliskim savjetnicima, Kašogi je bio viđen kao jasna i sadašnja pretnja, mada, prestolonasljednik je to u svom intervjuu za CBS negirao.
Istorijski gledano, bilo je nekoliko slučajeva da je saudijsko rukovodstvo kidnapovalo neposlušne građane, čak i prinčeve, i odvodilo ih u Rijad da bi ih “vratilo u red”. Ali nije bilo ubistava. Atentat u stranom gradu bio bi drastičan odmak od njihovog uobičajenog načina rada.
Kašogijeva smrt kao međunarodni skandal
Poslije početnog, zbunjenog objašnjenja šta je moglo da se dogodi Kašogiju u Istanbulu, saudijske vlasti su se veoma potrudile da distanciraju MBS od skandala. Kako su rekli, to je bila loša operacija tokom koje su agenti grubo prekoračili naredbe ili uzeli stvari u svoje ruke. Ali CIA i druge zapadne obavještajne agencije preslušale su jezive audio snimke koje je turska obavještajna agencija MIT tajno snimala u saudijskom konzulatu.
Kad su SAD pokrenule sankcije protiv 17 pojedinaca za koje se sumnjalo da su umiješani u ubistvo, Saud al-Katani je bio na vrhu liste. Do danas još uvijek ne postoji dokaz koji nedvosmisleno povezuje MBS sa ubistvom.
Međutim, klasifikovana procjena CIA, u koju je uvid imao Vol Strit Džurnal, pokazala je da postoji najmanje 11 tekstualnih poruka koje je MBS poslao Al-Kataniju prije, tokom i nakon ubistva Kašogija.
U zalivskim arapskim državama ne postoji takva stvar kao “loša operacija”. Jednostavno se ne dešavaju. Ništa, ali ništa, ne može da se uradi u Zalivu bez signala odozgo. U avgustu 2018. godine, prije ubistva, Saud al-Katani je objavio tvit u kojem piše:
Mislite li da ja donosim odluke bez uputstva? Ja sam zaposleni i izvršilac naredbi kralja i prestolonasljednika.
Niko nije sugerisao da i sam kralj Salman ima bilo kakve veze sa ubistvom. No, čini se da je klopka došla iz kruga njegovog omiljenog sina.
– Nezamislivo je – rekao je jedan bivši britanski obaveštajni oficir – da MBS nije znao za to.
Gdje je Al-Katani i zašto mu se ne sudi?
Al-Katani je smijenjen sa svog položaja i protiv njega se vodi istraga. Ako se ustanovi da je umiješan, biće procesuiran – rekao je Bi-Bi-Siju novoimenovani saudijski ambasador u Londonu, princ Kalidu bin Bandar al-Saudu. Ali izvještaji iz Rijada pokazuju da, ako se drži podalje od javnosti, al-Katani nije pritvoren.
– Ne pojavljuje se na sudu, ali još uvek je umiješan u pitanja sajber bezbijednosti i druge projekte – kaže jedan stanovnik Zaliva koji izbliza poznavaje krug MBS.
Komentator je otišao dalje dodajući da je, prema ljudima oko MBS, Al-Katani neko ko se žrtvovao za tim.
– Da, operacija u Istanbulu je krenula po zlu, ali on je izvršio naredbe.
Pred sud je izvedeno 11 osoba zbog slučaja Kašogi. Postupak je počeo u januaru, a devet mjeseci kasnije još uvek nema riječi o bilo kakvim presudama ili kaznama, čak ni naznakama kada bi suđenje moglo da se završi. Saudijski pravosudni sistem je poznat kao nepravedan, a presude se prepuštaju ćudi sudija, a ne propisanom krivičnom zakonu.
Bez obzira na konačan ishod suđenja, jedno je jasno – ubistvo Kašogija nanijelo je ogromnu i trajnu štetu i globalnoj reputaciji MBS i Saudijske Arabije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu