Društvo

Problem odlaganja KLAONIČKOG OTPADA u Semberiji: Traže spalionicu ili stočno groblje

Izgradnjom regionalne ekološke deponije stara bijeljinska deponija poslužila je za odlaganje otpada životinjskog porijekla, jer se u nove sanitarne kasete ovaj otpad ne može odlagati.

Problem odlaganja KLAONIČKOG OTPADA u Semberiji: Traže spalionicu ili stočno groblje
FOTO: GORAN BOBIĆ/RAS SRBIJA

Međutim, problem je nastao zatvaranjem stare deponije od strane preduzeća „Eko-dep“, a u međuvremenu nije otvorena nijedna koja bi se bavila odlaganjem klaoničnog otpada i uginulih životinja. U Semberiji ne postoji ni stočno groblje, koje bi po propisima, trebalo da imaju sve opštine.

Otpad životinjskog porijekla spada u kategoriju opasnog otpada, što je bio jedan od razloga da bijeljinski „Eko-dep” zatvori odlagalište za ovu vrstu otpada prije više od godinu dana. Godišnje je na ovoj deponiji odlagano između 300 i 400 tona otpada, uglavnom klaoničkog, ali i uginulih životinja, pa su i kapaciteti stare deponije potrošeni.

Direktor „Eko-depa” Dragiša Marjanović kaže da su obustavu prijema ovog otpada bili priseljeni iz više razloga.

Nakon prijema otpada životinjskog porijekla činili smo sve da zadovoljimo pravilnik, koji je propisalo nadležno ministarstvo, a koji podrazumijeva kopanje jama, posipanje krečom i prekrivkom od inertnih materijala. Prekinuli smo da ga primamo, između ostalog, i zbog toga što je taj otpad zadržavan u klaonicama po nekoliko dana, a onda transportovan u neadekvatnim vozilima. Taj otpad je nama stizao u poluraspadnutom stanju i bio je neprihvatljiv sa ekološkog stanovišta – kaže Marjanović.

Foto: Goran Bobić/RAS Srbija
Foto: Goran Bobić/RAS Srbija
Dragiša Marjanović

Skup projekat

Dodaje da bi rješenje bilo izgradnja spalionice klaoničkog otpada, iako je to skup projekat, i napominje da bi se ovim problemom trebalo da pozabave svi, od nadležnih do onih koji takav otpad odlažu.

U preduzeću „Komunalac“ takođe potvrđuju da se o otpadu životinjskog porijekla lokalna zajednica ne bavi organizovano. Kažu i da od kada ne odvoze taj otpad, od 2017. godine imaju gubitak od oko 50.000 KM.

Proizvođači ovog otpada su klaonice, veće mesare, ribarnice, a najveći među njima je „ZP komerc“ koji je, za sada prvi u regiji, izgradio savremenu spalionicu, ali samo za sopstvene potrebe.

Pravila

Načelnik odjeljenja za inspekcijske poslove grada Bijeljina Boban Jovičević  tvrdi da se ovaj problem riješava u skladu sa mogućnostima. Pojašnjava da postoje dvije vrste animalnog otpada, a to su uginule životinje i nusproizvodi životinjskog porijekla.

Foto Slađana R. Mrkonjić/RAS Srbija
Foto Slađana R. Mrkonjić/RAS Srbija
Boban Jovičević

– Uklanjanje leševa životnja sa javnih površina radi Higijeničarska služba, koja je osnovana na osnovu Zakona o veterinarstvu, a praćenje odlaganja otpada nadzire veterinarska inspekcija. Što se tiče nusproizvoda životinjskog porijekla, zakon je uredio da svaka klaonica mora da ima svoju stočnu jamu, određenih dimenzija i parametara – istakao je Jovičević.

Nijedna kazna

U gradskoj inspekciji tvrde i da su veterinarski inspektori utvrdili da se ovaj otpad u Bijeljini odlaže na propisan način, jer u postupku nadgledanja nije izrečena nijedna prekršajna mjera.

Tako, iz perspektive nadležnih, Bijeljina, za razliku od svih drugih lokalnih zajednica u okruženju, nema problem s animalnim otpadom.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu