Isprva se to može zanemariti, ali s vremenom postaje jasno da je riječ o jednostranom odnosu koji može dovesti do frustracije i razočaranja.
Takve situacije nisu rijetke i često izazivaju osjećaj ljutnje i zamjeranja. Ali, donošenje odluke o tome kako postupiti nije uvijek lako.
Prema riječima dr. Noaha Kassa za Verywell Mind važno je otvoreno razgovarati o problemima u prijateljstvu. Takvi razgovori mogu spriječiti pogoršanje odnosa, razjasniti nesporazume i smanjiti nakupljeni osjećaj nezadovoljstva. Postavljanje jasnih granica takođe pomaže u definisanju onoga šta se u prijateljstvu može prihvatiti, a šta ne.
Iako može biti neugodno suočiti nekoga s njegovim ponašanjem, ignorisanje problema znači zanemarivanje vlastitih potreba i dobrobiti. Kako bi se očuvali zdravi odnosi, važno je naučiti kako postaviti granice i izraziti osjećaje na konstruktivan način.
Kako prepoznati loše prijateljstvo
Prijateljstva imaju ključnu ulogu u životu, pružajući podršku i ohrabrenje. Ali, nisu svi odnosi jednako kvalitetni ili korisni. Ponekad se prijateljstvo više iscrpljuje nego što donosi pozitivne promjene, a dugoročno to može uticati na mentalno i emotivno zdravlje.
Istraživanje pokazuje da su kvalitetna prijateljstva povezana s opštom dobrobiti. Međutim, održavanje takvih odnosa zahtijeva trud i međusobno razumijevanje.
Ponekad prijateljstva prestaju zbog životnih promjena, a ponekad se prekid dogodi zbog razočaranja i osjećaja izdaje.
Normalno je da se odnosi s vremenom mijenjaju. Prijatelj može prolaziti kroz lične izazove, zbog čega privremeno nije u mogućnosti pružiti podršku. Ali, kada zanemarivanje postane obrazac, to može ukazivati na toksičan ili neuravnotežen odnos.
Najčešći razlozi
Istraživanje sugeriše da je fizička udaljenost jedan od najčešćih razloga za prekid prijateljstva, budući da održavanje veze na daljinu može biti izazovno. Ostali razlozi uključuju postupno udaljavanje, razlike u vrijednostima i osjećaj izdaje.
Određeni znakovi mogu ukazivati na to da je prijateljstvo jednostrano i iscrpljujuće:
1. stalno negativan stav – prijatelj koji uvijek donosi negativnu energiju, stalno se žali i kritikuje druge može negativno uticati na emotivno stanje.
2. nedostatak podrške – dobri prijatelji slave međusobne uspjehe, loši prijatelji umanjuju postignuća ili se čak osjećaju ljubomorno.
3. usmjerenost isključivo na sebe – ako neko ne pokazuje interes za drugu osobu, već stalno zahtijeva pažnju, to može ukazivati na neuravnotežen odnos.
4. jednostrana dinamika – ako samo jedna osoba stalno ulaže trud u održavanje odnosa, a druga pokazuje ravnodušnost, prijateljstvo gubi svoju vrijednost.
5. kršenje povjerenja – ogovaranje, iznošenje povjerljivih informacija i neispunjavanje obećanja ozbiljno narušavaju prijateljski odnos.
6. nepouzdanost – ako se osoba stalno izgovara, otkazuje planove ili ne pokazuje spremnost na saradnju, to može značiti da ne cijeni prijateljstvo.
7. kritikovanje i omalovažavanje – prijateljstvo bi trebalo biti izvor podrške, a ne kritike i umanjivanja vrijednosti druge osobe.
8. neprihvaćanje postavljenih granica – ako neko ne poštuje granice koje su mu jasno postavljene, to može ukazivati na nedostatak poštovanja i razumijevanja.
Započinjanje razgovora
Kada se prepozna da prijateljski odnos nije onakav kakav bi trebao biti, sljedeći korak je razgovor s osobom o problemu.
Važno je jasno izraziti osjećaje i dati konkretne primjere problematičnog ponašanja.
Umjesto da se zadrži na ljutnji, bolje je usmjeriti se na dublje emocije i razloge zbog kojih odnos izaziva nezadovoljstvo.
Prije samog razgovora, korisno je razmisliti o svojim ciljevima – je li cilj popraviti prijateljstvo ili se samo razjasniti prije nego što se udalji od te osobe? Takođe, korisno je zapisati primjere situacija koje su izazvale nelagodu, kako bi razgovor bio konstruktivan i fokusiran.
Prilikom razgovora o problemima u prijateljstvu, važno je koristiti jasnu i taktičnu komunikaciju. Ključni savjeti uključuju:
1. usmjeravanje na rješenja – umjesto nabrajanja svih prijašnjih nesuglasica, bolje je usmjeriti se na ono što se može promijeniti.
2. konkretni primjeri – umjesto optužbi, bolje je koristiti specifične primjere, poput: “Otkazao/la si planove tri puta u zadnjih mjesec dana”.
3. korištenje „ja“ izjava – izrazi poput “Osjećam se zanemareno kada…” umjesto “Ti nikad ne…” mogu smanjiti dobrambeni stav sagovornika.
4. aktivno slušanje – dopustiti drugoj osobi da izrazi svoje mišljenje i zaista saslušati njezino gledište.
5. prepoznavanje vlastite uloge – biti spreman preuzeti odgovornost za vlastite propuste i nesporazume.
Budite direktni
Prvi korak može biti izražavanje vlastitih osjećaja, umjesto odmah upiranja prstom u drugu osobu. Naprimjer, umjesto optužbi, može se reći: “Osjećam se povrijeđeno i želim razgovarati o tome“.
Takođe je važno biti direktan, ali saosjećajan. Ako prijateljstvo vrijedi truda, korisno je naglasiti njegovu važnost i objasniti da je cilj razgovora poboljšanje odnosa.
Otvoreni razgovori mogu biti neugodni, ali su ključni za izgradnju zdravih i uravnoteženih prijateljstava. Na kraju, važno je okružiti se ljudima koji pružaju podršku, poštovanje i razumijevanje, prenosi Avaz.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu