Vjerovatnoća da nas 2020. pogodi El Ninjo iznosi oko 80 odsto, što je podatak koji nije za potcjenjivanje – izjavio je Hans Joahim Šnelhuber sa Univerziteta Justus-Libig iz Gisena (Njemačka).
U saradnji sa naučnicima Instituta za istraživanje posljedica klimatskih promjena u Potsdamu (PIK) i Univerziteta Bar-Ilan u Ramat Ganu, kod Tel Aviva, Šnelhuber je razvio algoritam, koji, kako tvrdi, veoma pouzdano izračunava vjerovatnoću od ovog klimatskog fenomena.
El Ninjo već 150 godina u razmacima od dvije do sedam godina uzrokuje promjenu uobičajene vremenske situacije, a nastaje kada oslabe vjetrovi koji obično duvaju duž ekvatora na Pacifiku sa istoka ka zapadu. Oni potiskuju vodu u tom smjeru i na taj način topla površinska voda dospjeva u region oko Indonezije. Istovremeno, u okolini Južne Amerike hladna voda iz dubine okeana potiskuje se na površinu.
Kada pasati utihnu, tople vodene mase iz Istočne Azije vraćaju se nazad. Ogromne količine tople vode kreću se Pacifikom i izbijaju na površinu u Južnoj Americi, gdje voda otpušta toplotu u vazduh.
Dramatične posljedice
El Ninjo iz 1997/98. bio je tako žestok da je među naučnicima poznat kao “Čudovište”. Poremjetio je vremenske prilike širom svijeta, ali i regionalne ekosisteme, odnio oko 23.000 života i prouzrokovao štetu u procijenjenoj vrijednosti od 33 milijarde dolara.
Još žešći je bio El Ninjo 2015/16 godine. Voda Tihog okeana zagrijala se još više i na većoj površini, pri čemu su najviše zabilježene vrijednosti bile i do tri stepena Celzijusa iznad uobičajenih.
– Temperaturne anomalije u zimu 2015/16 bile su izraženije nego 1982/83. i 1997/98 – konstatovali su tada meteorolozi.
Taj klimatski fenomen uticao je na čitav svijet: suše u Centralnoj Americi, na sjeveroistoku i jugu Afrike, u jugoistočnoj Aziji i na jugozapadnim pacifičkim ostrvima. U Indoneziji su divljali požari, dok su se jug Sjedinjenih Država i jug Južne Amerike borili sa teškim poplavama. Ukoliko se prognoze meteorologa obistine, sve to nam prijeti i sljedeće godine.
El Ninjo doprinosi širenju zaraze
Prema rezultatima studije objavljene u časopisu “Nature” ove godine, klimatski fenomen 2015/16. doprinio je širenju zaraza, kao što su Hanta i Zika virus, kolera, kuga, groznica doline Rift i Čikungunja groznica. Najugroženije su bile jugoistočna Azija, Tanzanija, Brazil i zapadni dio SAD.
Bez uticaja na Balkan
Iako se govorilo o tome da El Ninjo mijenja klimu i na Balkanskom poluostrvu, kao i da nam donosi ledenu zimu i vrelo ljeto, prema riječima meteorologa Đorđa Đurića, ovaj fenomen nema značajan uticaj na naše predjele.
– El Ninjo prvenstveno utiče na vrijeme u Americi i Aziji, odnosno u oblasti Pacifika, na Srbiju i Balkansko poluostvrvo ima baš minimalan uticaj. Ovaj fenomen javlja se najčešće u vrijeme Božića, pa je još uvijek rano govoriti o njegovoj skorijoj pojavi – kaže za Blic meteorolog Đurić.
Prema trenutnim prognozama vremena, ova zima neće biti ništa drugačija od onih uobičajenih, karakterističnih za naše područje.
– Sadašnje prognoze ukazuju na to da nas očekuje prosječna zima, ali to ne znači da neće biti i prodora hladne vazdušne mase. Što se tiče padavina u toku zime, još uvijek je rano za neku precizniju prognozu – zaključio je Đurić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu