Ministarka poljoprivrede Srbije, Jelena Tanasković rekla je da je to dobro s obzirom na to da je u isto vrijeme prošle godine bilo više od 40.000 tona zaliha maline.
Tako je 2023. bila nikad neizvjesnija godina kada je riječ o ulasku u sezonu početka berbe i otkupa.
Ministarka je naglasila da je resorno ministarstvo ove godine na vrijeme počelo da se bavi malinama. Ona je rekla da je urađen proračun i da može da kaže da malinari ove godine neće biti u problemu.
Ono što je obećano proizvođačima malina jeste da se prije nego što uđu u proizvodnju, izračuna koliko proizvođača u 2024. godini košta proizvodnja.
Tako, prema podacima Instituta za voćarstvo u Čačku, onaj koji ima prinos na 15 tona, njega proizvođačka cijena košta 160 dinara (2,70 KM), za prinos na 12 tona 200 dinara (3,35 KM), na 10 tona 240 dinara (4 KM).
To, kako je rekla ministarka, pokazuje da je proizvođačka cijena niža što je prinos maline veći.
Kada će se “istopiti” zalihe
Predsjednik Asocijacije malinara Srbije Dobrivoje Radović kaže za Euronews Srbija da je prosječna proizvodnja maline u 2023. godini po aru bila od 35 do 50 kilograma ili po hektaru od 3,5 do 5 tona.
– Tačno je da ima poljoprivrednih proizvođača koji imaju 10, 12, 15, čak i 20 tona, ali to je 0,01 procenat. To bi bilo isto kao kada bih ja sad uzeo čašu vode i sipao u more, pa znate kako utiče, ne utiče ništa – rekao je Radović.
On navodi da je upisano 24.000 hektara zasada malina, ali da je zapravo pod zasadima 14.000 hektara.
– Ta razlika do 24.000 hektara ogromna, ali poljoprivredni proizvođači kod kojih se vode pašnjaci, upisivali su malinu zbog subvencija. Prosjek na osnovu površine i proizvodnje je od 35 do 50 kilograma. Mi kad bismo imali taj prosek 10 tona na 14.000 hektara, mi bismo imali 140.000 tona malina u Srbiji. A naša proizvodnja u 2023. godini je bila oko 50.000 tona maksimum – rekao je Radović.
Što se tiče zaliha, Radović kaže da je ostalo iz 2022. i 2023. godine, ali da ako se pogleda statistika iz oktobra, novembra i decembra 2023. godine izvezeno je oko 62.000 tona malina.
– To je cijela proizvodnja 2023. godine i još je uzeto iz roda 2022. godine. Može da se kaže da je do danas izvezeno ukupno oko 90.000 tona, možda i više, za neku hiljadu gore ili dole. Zaliha će, ministarka je rekla, biti oko 20.000 tona. Ja mislim da od zaliha do 1. juna neće ostati ništa – rekao je Radović i dodao da su okolne zemlje dosta izvezle.
On kaže da je cijena zamrznute maline u septembru i oktobru prošle godine bila 170 i 180 dinara sa PDV (2,85 KM- 3 KM), a sada je od 250 do 270 dinara (4,50 KM) plus PDV.
Kolika će biti cijena
Prema riječima ministarke poljoprivrede, cijena maline je i dalje niža nego što je to bilo u prethodnom periodu.
Radović navodi da je cijena maline u 2023. godine uticala na proizvodnju, navodeći da nisu urađene agrotehničke mjere i niko nije ušao u svoju plantažu do sada, odnosno dok se nije proljepšalo vrijeme.
– Nisu urađene zaštite i tu će prosjek biti još manji. Drugi faktor je smanjenje zbog loše otkupne cijene u 2023. godine. Tu je dosta maline iskrčeno i povađeno, stavljena tačka, dosta ljudi se neće baviti tom proizvodnjom – rekao je Radović.
Navodeći da je cijena koštanja u 2021. godini bila 180 dinara (3 KM), a cijena maline 400-420 dinara (6,70 – 7 KM), Radović kaže da je cijena maline u 2022. bila 500-550 dinara (8,35- 9,20 KM), a 2023. godine oko 200 dinara (3,35 KM).
S obzirom na cijenu koštanja proizvodnje, Radović navodi da sve govori da bi akontna cijena za rod 2024. godine bila 350 dinara (5,85 KM), sa tendencijom rasta.
– Ispod toga ne bi smjela da bude minimalna cijena za rod 2024. godine – kaže Radović.
Prinos utiče na tržišno raspoloženje
Agroekonomski analitičar Žarko Galetin rekao je za Euronews Srbija da je još rano govoriti o cijenama, ali da one zavise od prinosa.
– Definitivno kad imate veći prinos po jedinici površine, tada možete da istrpite i relativno nižu cijenu. Prinos utiče na tržišno raspoloženje i samih proizvođača – rekao je Galetin. On je izrazio bojazan za rane voćne kulture, pogotovo bobičasto voće s obzirom na prognoze o padavinama.
– Neće biti nekih niskih temperatura, ali nije isključeno da se to desi u aprilu. Imali smo to prije dvije ili tri godine, kada je aprilski snijeg, bukvalno taj teški, vlažni snijeg, pogotovo u malinjacima, prepolovio rod maline – rekao je Galetin.
On kaže da je malina definitivno poznata kao jedna od vrsta koja relativno rano stiže na pijačne tezge, ali da su to sve maline koje se uzgajaju u toj slobodnoj proizvodnji, a ne u proizvodnji u kontrolisanim uslovima i sa sistemima zaštite, poput takozvanih antifrost sistema.
– Institut zaštite koji bi naši malinari mogli da imaju, a što se tiče tog rizika vremenskih uslova, jeste osiguranje usjeva što je relativno retko prisutno kod naših proizvođača – rekao je Galetin.
Na pitanje kako vremenske prilike utiču na malinu s obzirom na visoke temperature za ovo doba godine, Radović je naveo da je najgora “vremenska prilika” koja je pogodila malinare u Srbiji 2023. godine – cijena maline od 195 do 200 dinara (3,35 KM).
– To je najveća vremenska neprilika koja je zadesila nas poljoprivredne proizvođače – dodao je Radović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu