Srpskainfo istražuje da li je realan cilj, postavljen na tom sastanku, da se ova i još neka teška pitanja riješe do jeseni.
Dva pomenuta zakona samo su mali dio liste od 14 prioriteta čije ispunjavanje Evropska komisija očekuje ukoliko BiH želi da dobije status kandidata, a poznati su i kao „rak rana“ političkih prilika u BiH, kao veliki izvori korupcije i zloupotrebe službenog položaja.
Sam podatak da se godišnje u BiH izdvoji više od tri milijarde KM na ugovore u javnim nabavkama govori o tome koliki je prostor za manipulaciju.
Kada je riječ o sukobu interesa, zakoni su liberalni, često neusaglašeni na različitim nivoima vlasti, sankcije male, a na nivou BiH političari čak odlučuju sami o sebi.
Ukratko, potreban je sistem javnih nabavki bez koruptivnih radnji, a u oblasti sukoba interesa zakon koji je striktniji i stroži – kaže za Srpskainfo član Zajedničke parlamentarne komisije Branislav Borenović.
Drugi član, Saša Magazinović, tvrdi da su ova dva zakona „samo pomenuta“ na sastanku sa Satlerom i da nije bilo detaljne elaboracije o tome šta se od BiH očekuje. Na pitanje šta bi, prema njegovom mišljenju, trebalo mijenjati, Magazinović kaže da Prijedlog zakona o sukobu interesa već postoji u proceduri u PS BiH, a predložili su ga, pored njega, poslanici Damir Arnaut i Jasmin Emrić.
– Ne stavljaju ga dalje u proceduru. Ne znam zašto, nema niko pravo da ga skloni s dnevnog reda. Bio je zaključak da se o njemu izjasni Savjet ministara, a nikada se nije izjasnio – kaže Magazinović za naš portal.
Najvažnija razlika tog zakona u odnosu na prethodni je u sastavu komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Dok sada tu komisiju čine parlamentarci, novim aktom se predviđa da član ne može biti niko ko je nosilac javne funkcije, nego da to budu članovi izabrani na osnovu javnog konkursa koga raspisuje PS BiH. Takođe, proširuje se spisak funkcionera koji su obuhvaćeni zakonom i uvodi obavezna provjera tačnosti podataka koje političari navedu u svojim imovinskim kartonima.
Član Zajedničke komisije i delegat u Domu naroda BiH Lazar Prodanović kaže da „nije nemoguće“ da taj zakon bude osnova. Kada je riječ o zakonu o javnim nabavkama, kaže da je Satler parlamentarcima naglasio da smo i u pandemiji imali brojne primjedbe i sumnje na korupciju i zloupotrebe, te da se nešto mora mijenjati.
– Postoji lista od 14 prioriteta EU, osam je identifikovano kao obaveze koje bi mogle da se završe do prve polovine oktobra, bar što se tiče parlamentarne procedure. Prvo će ići izmjena Izbornog zakona BiH oko Mostara, već u prvoj polovini jula, onda sukob interesa, javne nabavke i zakon o VSTS BiH. Mislim da je to moguće, ako se ne bude dodatno komplikovalo. Ja sam rezervisan zbog ukupne situacije oko imenovanja ministra bezbjednosti i u ključnim institucijama. Na sastanku članova komisije s ambasadorom Satlerom je predloženo da se svaka dva, tri mjeseca održavaju ovakvi sastanci, a da Savjet ministara u proceduru uputi zakone – kaže Prodanović za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, ne treba potcjenjivati napore Satlera i zapadnih ambasadora, jer je prethodno u Predsjedništvu BiH postignut konsenzus o radu na 14 prioriteta EU, konačno je dogovorena raspodjela novca od MMF, održavanje izbora u Mostaru, a sada se radi na ovome.
– Princip koji su primjenili u Mostaru nije za potcjenjivati, jer su garant EU, SAD i Velika Britanija – zaključuje Prodanović.
Korajlić: Realnije usvajanje zakona o javnim nabavkama
Izvršna direktorka Transparensi internešnel BiH, Ivana Korajlić, smatra „možda realnim“ da novi zakon o javnim nabavkama bude usvojen u zacrtanom roku, jer je radna grupa, na čelu s Agencijom za javne nabavke, davno napisala Nacrt zakona i predala ga Savjetu ministara BiH.
– To stoji više od godinu, čekaju se mišljenja institucija. Jedna od ključnih izmjena jeste jačanje kapaciteta Agencije u smislu posebnog inspektorata unutar Agencije, koji bi imao veće nadležnosti u smislu pravovremenog praćenja nabavki – kaže Korajlićeva.
Što se tiče zakona o sukobu interesa, tu je manje optimistična, jer očigledno Savjet ministara ništa nije uradio po zaključku Predstavničkog doma BiH, koji ga je u januaru obavezao da do aprila predloži nacrt.
– Prijedlog zakona o sukobu interesa koji je sada u parlamentarnoj proceduri je isti onaj koga je krajem 2017. predložila grupa od osam poslanika. Trebalo je da bude razmatran na posljednjoj sjednici tog saziva, ali je sjednica prekinuta. Kada je došao novi saziv parlamenta, trojica poslanika, na čelu s Magazinovićem, ponovo su uputili taj zakon, jer su oni jedini obnovili mandat. Međutim, kada je došao na dnevni red Predstavničkog doma, odlučeno je da ga zvanično ne razmatraju, nego su zadužili Savjet ministara da predloži nacrt. To se još nije desilo – pojašnjava Korajlićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu