Sada je, psihijatar Irena Đorđević objasnila šta je zapravo anksiozni poremećaj i koliko se razlikuje od anksioznosti.
Razlika između anksioznosti i anksioznog poremećaja
Psihijatar, Irena Đorđević, napravila je paralelu između toga šta je anksioznost, a šta anksiozni poremećaj.
Ona je istakla da je svaki čovjek povremeno anksiozan, dok anksiozni poremećaj mora da se liječi.
– Moramo da definišemo šta je anksioznost da bi smo mogli da definišemo napade panike. Anksioznost sama po sebi nije poremećaj i ona se ne liječi, svi smo ponekada anksiozni. Kada osjećamo neki strah ili opasnost da nam dolazi, a ne znamo od čega, to je anksioznost. Ona se najčešće javlja zbog nečega što se nalazi duboko unutar naše psihe i što mi najčešće ne možemo dobro da identifikujemo. Anksioznost kao takva se ne liječi. Međutim, ukoliko se ona javlja učestalo i smeta nam u svakodnevnom životu, onda se radi o anksioznom poremećaju – kazala je doktorka Irena Đorđević.
Napad panike je vrhunac anksioznog napada
Đorđevićeva je objasnila da čovjek koji doživi panični napad sluti da će mu se dogoditi neka katastrofalna smrt. Ona ističe da kada anksiozni napad dođe do svog vrhunca, prelazi u panični napad.
– Napad panike podrazumijeva jedan pik jako, jako visoke anksioznosti u kom mi imamo doživljaj da će se dogoditi neka katastrofa: da ćemo umrijeti, ugušiti se, da ćemo se udaviti, da ćemo poludjeti… Tada se cijelo naše tijelo ponaša u skladu sa tim. U tim trenucima postoji čitav niz simptoma koji osjećamo, koji u stvari ide u prilog tome da će nastupiti katastrofa. U tim momentima ljudi zaista traže hitnu pomoć, osjećaju se kao da će se zaista nešto katastrofalno dogoditi. Napad panike se javlja kao vrhunac anksioznih napada – objašnjava psihijatar.
Doktorka Irena je ispričala koliko obično traje napad panike, kako tijelo čovjeka reaguje na njega i šta se dešava u ljudskom organizmu kada napad prođe.
– Napad panike ne traje dugo, u piku traje između 10 minuta i pola sata, iako čovjek koji ga doživljava ima utisak da traje mnogo duže. Vrlo je važno da znamo da će se naše tijelo umiriti nakon napada panike, čak iako nikako ne reagujemo. Napad panike je zaista zastrašujući – istakla je ona.
Strah od ponavljanja paničnog napada
Psihijatar Irena Đorđević istakla je važnost liječenja paničnih napada. Ona je objasnila da se ljudi koji su doživjeli ovakav napad, nerijetko plaše da će se on ponoviti.
– Onaj ko je jednom doživio panični napad, često poslije toga ima agorofobiski sindrom, izbjegava određena mjesta na kojima bi mogao da se ponovi napad panike ili ima strah da ostane sam… Osobe koje su to iskustvo prošle imaju često predrasude da bi mu se mogao ponoviti napad panike i na taj način dodatno ugrožava svoj kvalitet života. Zato je veoma važno, da se osoba koja je imala napad panike, ipak obrati psihijatru. Jedna od uspješnih metoda, kojima možemo da pomognemo sebi tokom napada panike jeste vježba usporenog disanja – zaključila je ona.
Podsjetimo, Novosađanka (19) poginula je u Budvi i to kada se odvezala sa sajle tokom parasejlinga, a zatim pala sa oko 50 metara visine u more i poginula.
Ona je nedjeljama, prije ovog nemilog događaja, kačila na svom Instagram profilu fotografija sa crnogorskog primorja na kojima se vidjelo da je uživala u trenucima koje je tamo provodila.
Od T.R. (19) oprostile su se i njene drugarice koje su uplakane stajale ispred njene zgrade.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu