Ohrabreni napretkom na bojištu i uvjereni da bi Tramp mogao smanjiti vojnu pomoć Ukrajini, mnogi u Moskvi vjeruju kako Rusija može osvojiti dodatne teritorije i prisiliti Kijev da tokom godine pristane na povoljan dogovor.
– Na proljeće uslovi još neće biti povoljni za završetak rata – rekao je Sergej Markov, analitičar naklonjen Kremlju, dodao je da bi bolje političke okolnosti mogli očekivati na jesen, budući da Tramp smanjuje finansiranje, a ruska vojska ostvaruje dodatne uspjehe.
Tramp, s druge strane, zagovara brzo okončanje sukoba i očekuje se da će insistirati na pregovorima bez odlaganja.
U objavi na platformi “Truth Social”, zaprijetio je “visokim porezima, carinama i sankcijama na svu robu koju Rusija prodaje Sjedinjenim Državama” ako Putin ne pristane na mirovni sporazum s Ukrajinom.
– Napraviću veliku uslugu Rusiji, čija ekonomija propada, i predsjedniku Putinu. Dogovorite se sada i zaustavite ovaj apsurdan rat! Biće još gore – dodao je Tramp.
“Ukrajina i Moldavija bi mogle nestati ove godine”
Ruski zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov izjavio je da Moskva vidi malu priliku za dogovor s Trampovom administracijom, no mnogi uticajni glasovi u Rusiji smatraju da bi takav dogovor uključivao značajne promjene u evropskoj sigurnosti i podjeli Ukrajine.
Prema planovima koji se sve češće spominju među zvaničnicima Kremlja, Rusija bi zahtijevala neutralnu Ukrajinu izvan NATO, te zadržavanje teritorija koji je već pripojen.
Uz to, Moskva traži šire razgovore o sigurnosnoj arhitekturi Evrope, te povlačenje NATO vojne infrastrukture s ruskih granica.
Pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov naglasio je da dogovor ne bi smio biti “samo privremeni prekid vatre ili predah, već trajni mir koji poštuje naše strateške interese.”
Putinov savjetnik Nikolaj Patrušev, bivši šef Savjeta bezbjednsti Rusije, u intervjuu za prokremaljske novine “Komsomolskaja Pravda” sugerisao je da bi Ukrajina i susjedna Moldavija mogle prestati da postoje do kraja godine.
– Za Patruševa ne postoji druga opcija osim da Ukrajina postane naša – prijateljska: kapituliraju i prihvate sve naše zahtjeve – ili da se raspadnu – kazala je Tatjana Stanovaja, neovisna analitičarka iz francuske agencije R. Politik.
“Ili potpuna pobjeda ili ništa”
Patrušev i drugi tvrdolinijaši predstavljaju snažan dio ruske političke elite, ali konačnu odluku o dogovoru s Trampom donosi isključivo Putin, naglašava Stanovaja.
Tvrdolinijski analitičar Dmitrij Trenin, pišući za prokremaljski časopis “Profil”, tvrdi kako bi borbe trebalo da traju sve dok sulov Moskve – kapitulacija Kijeva – ostaje neprihvatljiv Zapadu.
– Sukob između dvije sile ostaće dubok i dugotrajan. Trampova će strategija i dalje favorizovati globalnu dominaciju Amerike – napisao je, predviđajući da bi Rusija u narednim mjesecima mogla zauzeti dodatne ukrajinske teritorije poput Odese, Harkova, Mikolajiva ili Dnjipra.
On piše i da je za Moskvu, bilo što manje od potpune pobjede jednako porazu, a takav ishod jednostavno nije prihvatljiv. Prema njegovom mišljenju, svaka mirovna opcija koja bi rezultirala prozapadnom Ukrajinom mora se spriječiti “po svaku cijenu.” Ukrajina mora postati “najprije pacificirana, zatim mirna, a na kraju saveznik.”
Zabrinutost u Moskvi
Neki ruski zvaničnici izražavaju zabrinutost da bi Tramp mogao agresivno zastupati interese Vašingtona na štetu Rusije.
Smatraju da je, bez obzira na predsjednika, ključna američka strategija obuzdavanje Rusije vojno i ekonomski.
Predsjednik ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin izjavio je kako će SAD pod Trampovim vodstvom nastojati zadržati svoju globalnu hegemoniju. Podsjetio je i da je Trampova prva administracija povećala sankcije protiv Rusije i isporučila prve smrtonosne vojne pošiljke Ukrajini.
Anatolij Antonov, bivši ruski veleposlanik u SAD, izjavio je kako je Trampov prvi mandat obilježilo “sistemsko uništavanje bilateralnih odnosa,” urušavanje diplomatskih kontakata i “ekonomsko gušenje Rusije.”
“Rusija je spremna da se bori decenijama”
Stanovaja smatra da maksimalistički zahtjevi prokremaljskih jastrebova pokazuju Putinovu spremnost da nastavi rat ako ne dobije što želi od Trampa.
– Ne traže pregovore radi pregovora, već žele da Zapad i Vašington priznaju kako je Ukrajina izgubila rat – rekla je i dodala da je Rusija spremna da se bori decenijama, ako bude potrebno.
Putin je, prema Stanovaji, manje fokusiran na međunarodno priznanje anektiranih teritorija, a više na osiguranje dominacije nad Ukrajinom.
– Najvažnija stvar za njega je da Ukrajina postane prijateljska zemlja. Kijev mora kapitulirati, priznati poraz i prestati pružati otpor – zaključila je.
No, Putin se suočava s ozbiljnim izazovima, posebno zbog sve većeg pritiska na rusku ekonomiju i ogromnih troškova rata.
Ovi problemi bi se mogli pogoršati ako Tramp ispuni prijetnje dodatnim sankcijama. Kamate i inflacija već rastu, a velike kompanije upozoravaju na moguće talase bankrota zbog sve većih dugova. Gotovo 40 posto budžeta već odlazi na vojsku i bezbjedne službe.
Jedna od većih prijetnji za Putina je Trampova potencijalna odluka da smanji cijene nafte, slijedeći svoju mantru: “Buši, buši, buši,” kao i prijetnja dodatnim sankcijama kako bi prisilio Putina na pregovore.
“Vin-vin situacija”
Sergej Markov smatra da bi telefonski razgovor između Trampa i Putina mogao otvoriti vrata novim pregovorima i postaviti temelje za samit.
– Na tom samitu možda neće postići kompromis o Ukrajini, ali će pronaći zajednički jezik o drugim pitanjima – izjavio je, izrazivši optimizam da bi Tramp mogao napraviti ustupke poput zabrane Kijevu da koristi zapadno oružje protiv Rusije.
Iako Trump koristi oštru retoriku, neki republikanci vjeruju da bi sastanak mogao završiti povoljno za Putina.
– Tramp će prikazati da je okončao rat, ali će popustiti. Putin će dobiti ono što želi – rekao je jedan izvor blizak Republikanskoj stranci.
Trampove izjave o mogućoj kupovini teritorija poput Panamskog kanala ili Grenlanda takođe su izazvale pažnju jer se uklapaju u Putinov svetonadzor – svet u kojem moćne države pregovaraju na štetu manjih.
Očekuje se da će Trampova administracija odstupiti od pravila međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata, koji je zabranio promjenu granica silom, i pronaći zajednički jezik s Putinovim teritorijalnim ambicijama, piše Blic.
– Trampove izjave pokazuju da stara pravila više ne važe, čak ni za SAD – rekao je jedan akademik i dodao da ako SAD može postavljati teritorijalne zahtjeve svojim saveznicima, zašto ne bi i Rusija?
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu