Ovo će imati posljedice za mnoga domaćinstva.
Osnovna dječja sigurnost – Kindergrundsicherung trebalo je da stupi na snagu 2025. godine, ali njemački kancelar Olaf Šolc ne navodi reformu kao prioritet nakon raspada koalicije.
Novi koncept je već bio pokrenut, ali je trebalo da postane zvaničan tek 2025. godine.
Međutim, s obzirom da SPD-u i Zelenima sada ističe vrijeme, osnovna dječja sigurnost – kao i reforma penzionog sistema – teško da će biti realizovana. Do Božića ostaje svega nekoliko sedmica, navode njemački mediji.
Uprkos svemu, kancelar Olaf Šolc želi da neke projekte ipak provuče kroz parlament. Šolc spominje pitanja koja “ne trpe odlaganje” i navodi: olakšice u porezu na dohodak, paket reformi penzija, azilantsku politiku i industrijsku podršku. Prostora za reformu dječjeg dodatka, očigledno, nema, prenosi Fenix-magazin.
Ovo predstavlja težak udarac za milione porodica u Njemačkoj. Pogotovo bi domaćinstva sa niskim prihodima trebala imati koristi od uvođenja osnovne dječje sigurnosti.
Roditelji trenutno primaju 250 evra mjesečno po djetetu – bez obzira na prihode. Djeca nezaposlenih i osoba sa niskim primanjima primaju građanski dodatak (318 evra za djecu do pet godina, 348 evra između šest i 13 godina, 420 evra mjesečno između 14 i 17 godina).
Osnovna sigurnost djeteta, s druge strane, trebala bi se sastojati iz dva dijela: garantovanog iznosa od 250 evra, što je uporedivo s današnjim dječjim dodatkom, i fleksibilnog dodatnog dječjeg dodatka, koji bi trebao zavisiti od prihoda roditelja.
Detalji poput tačnih iznosa ili datuma isplate osnovnih dječjih dodataka još uvijek nisu precizirani. Poznato je da bi novi dodatak trebao uključivati paušal za troškove stanovanja (trenutno 150 evra) i paušal za obrazovanje i učešće (trenutno 15 evra).
Kako navode mediji, maksimalni iznos ove naknade trebalo bi da bude 573 evra, iako se u početku govorilo o maksimalnih 636 evra po djetetu.
Porodicama koje se oslanjaju na dodatne naknade posebno teško pada činjenica da je reforma dječjeg dodatka zaustavljena zbog političke krize.
Prema podacima Zavoda za statistiku, u 2023. godini, 14,9 posto djece i mladih mlađih od 18 godina smatrano je ugroženim od siromaštva, što predstavlja ukupno oko 2,2 miliona djece. Upravo u tom smislu, osnovna dječja sigurnost trebala bi pružiti ključnu podršku, prenose Nezavisne.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu