Ratari u Lijevče polju uveliko siju kukuruz, soju i suncokret te povrće, najviše krompir. Oni kažu da je vlaga u zemljištu u Vilusima, Mašićima, Romanovcima i drugim mjestima minimalna i da pojedini poljoprivrednici već navodnjavaju parcele.
Stručnjaci navode da je vlažnost površinskog sloja zemljišta i zaliha vlage ipak povoljna, što je od velikog značaja za sjetvu. Međutim, dobre prognoze i procjene ne odnose se na poplavljena područja gradiške i srbačke opštine, gdje optimalni rokovi za sjetvu ističu, a poljoprivrednici sabiraju štetu.
Petar Savanović iz Bajinaca kaže da je voda uništila njegove usjeve na 22 dunuma pšenice i ječma, zasijanih jesenas.
Voda se još nije isušila i od proljetne sjetve u Bajincima nema ništa. Tako je u našem i susjednim selima pored Save i Vrbasa – kaže Savanović.
Nikola Dumonjić, predsjednik Saveta Mesne zajednice Bajinci je veliki pesimista.
– Na sastanku naše mjesne zajednice zaključili smo da još dugo mehanizacija neće moći u njive, što znači da će za proljetnu sjetvu biti kasno – ističe Dumonjić.
Poljoprivrednici na području gradiške opštine, na mjestima koja nisu zahvaćena poplavom, planiraju zasijati više od 17.000 hektara, od čega se najviše odnosi na kukuruz, približno 12.000 hektara.
– Osim kukuruza, poljoprivrednici planiraju da zasiju 4.000 hektara krmnog bilja, 600 hektara silažnog kukuruza i soje te 1.000 hektara povrća – kaže Branko Stojnić, načelnik opštinskog Odjeljenja za privredu i poljoprivredu u Gradiški.
Tome dodaju i 3.500 hektara pšenice, 1.500 hektara ječma, po 1.000 hektara zobi te 700 hektara ostalih vrsta žita zasijanog jesenas.
– Od 2.500 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava na području opštine potvrde o preuzimanju regresiranog goriva dobilo je 1.238 poljoprivrednika. To je dobar znak da će mnoge njive biti zasijane, izuzev područja Orahove, Bistrice, Gašnice i Vrbaške koja su zahvaćena poplavama i gdje se indirektne štete neće moći izbjeći – navode u Odjeljenju za privredu i poljoprivredu Gradiška.
Proizvođači povrća u novu sezonu ulaze sa mnogo više optimizma nego prethodnih godina. Jedan od najvažnijih faktora kojim su ohrabreni povrtari u Lijevču je povećanje sredstava iz budžeta resornog ministarstva RS po osnovu podsticaja. Sa 350.000 KM za prodato povrće sada su dobili 1.850.000 KM.
U Ministarstsvu poljoprivrede kažu za „EuroBlic” da je to povećanje 324 odsto. – Konačno smo se izborili da sve vrste povrća budu obuhavćene Pravilnikom o podsaticajima, kupus, lubenica, dinja, tikvice… – rekao je Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS.
Prethodnih sezona proizvođači povrća su zbog nepodnošljivih gubitaka, niskih cijena povrća i elementarnih nepogoda već više napuštali ovu djelatnost. Sada se optimizam vratio. – Dobićemo i sredstva za navodnjavanje, mehanizaciju i plastenike. To će pomoći da krenemo u novu sjetvenu sezonu – rekao je Mastalo napominjući da je u lijevčanskim selima počela sadnja kupusa, luka i krompira na otvorenom i u plastenicima.
Podsticaji u Srpcu
Za osam poljoprivrednih proizvođača srbačke opštine isplaćeni su podsticaji u poljoprivredi od 13.600 KM odobreni u prošloj godini. Radi se o podsticajima za izgradnju sistema za navodnjavanje, izgradnju plastenika i podizanje novih zasada voća. SO Srbac usvojila je i Program obezbjeđenja i korištenja novčanih podsticaja razvoja poljoprivrede za 2018. godinu. To je jedan od vidova podrške uvođenju sistema za navodnjavanje u ratarskoj, povrtarskoj i voćarskoj proizvodnji od 25.000 KM. Osim toga srbačka opština će za podsticaj za plasteničku proizvodnju i plasman povrća i gljiva isplatiti 10.000 KM. Programom za tekuću godinu planirano je 5.000 KM za podsticaj pčelarima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu