Stav pojedinih ljekara je da buster dozu treba davati i poslije pet mjeseci, međutim, nedavno je rečeno da će se treća doza kod nekih ljudi davati u razmaku od 28 dana poslije druge doze, kako bi se pojačala zaštita.
Epidemiolog i član Kriznog štaba prof.dr Branislav Tiodorović objasnio je za Blic koja je razlika između buster i treće doze i ko su kandidati za tri doze.
– Buster doza je ona doza koja se daje šest mjeseci poslije druge doze, ali trebalo bi sa buster dozom početi nešto ranije, odnosno poslije pet mjeseci. Mnogo je važno dobiti buster dozu na vrijeme, to se naročito odnosi na starije ljude i one sa slabijim imunitetom. S druge strane, imamo treću dozu, za koju kandidati mogu biti oni sa pridruženim bolestima, kod kojih se pouzdano zna da imaju slab imunitet, i kod kojih se možda nije razvio jak imuni sistem, pa se treća doza daje 28 dana, poslije druge doze. Ponavljam, mnogo je važno zaštititi se kompletno, primiti vakcinu na vrijeme, a posebno se to odnosi na stariju populaciju i za one sa slabim imunitetom – objašnjava profesor Tiodorović za Blic.
Prof. dr Ljiljana Marković Denić, predsjednica Nacionalnog stručnog komiteta za imunizaciju, izjavila je, takođe, da je buster doza vakcine ona koja se daje poslije šest mjeseci, a da je treća doza ona koju primaju osobe sa oslabljenim imunitetom, najmanje 28 dana nakon date druge doze.
Kako je objasnila za RTS, u ponedjeljak popodne SZO i EMA iznijele su stav da je buster doza ona koja se daje poslije šest do osam mjeseci od druge doze, a dodatna doza, u okviru primo vakcinacije, za osobe koje imaju oslabljeni imunitet, oni bi u okviru primarne vakcinacije, sa najmanje 28 dana posle druge doze primili i treću dozu.
– Mi smo takvu preporuku i dali i ona će se vjerovatno usvojiti – istakla je Marković Denićeva.
Ona je dodala da je Nacionalni stručni komitet formiran prije dosta godina, a sada je dobio puni značaj s ovom pandemijom.
– To je jedno nezavisno tijelo sastavljeno od eksperata iz raznih oblasti. Pratimo literaturu i na osnovu najboljih dokaza iz literature dajemo preporuku Vladi za razne aspekte imunizacije, u ovom slučaju za kovid – istakla je za RTS Marković Denićeva.
Stariji se dobrim dijelom vakcinisali, mlade treba motivisati
Ona napominje da se starija generacija dobrim dijelom vakcinisala i da sada treba podstaći mlađe generacije.
– Približiti im stavove stručnjaka, to može da ih ohrabri da prime vakcinu – istakla je profesorka i dodala da za sada nema podataka o tome ko su oni koji se nisu vakcinisali.
– Znamo da je mnogo manji procenat vakcinisanih mladih osoba. A naši studenti na Medicinskom fakultetu su u jako velikom procentu vakcinisani. Oni prošle godine nisu imali nastavu, a shvatili su da ne mogu da budu ljekari ako nemaju direktnu vježbu. To im je motiv da mogu da priđu pacijentu i da ga zaštite – kaže epidemiološkinja.
Kolektivni imunitet je, ukazuje, pitanje koje postoji sto i više godina.
– Nemamo baš tačne podatke za kovid, ali vjerovatno je 70 ili 80 odsto vakcinacije potrebno da bismo to dostigli – dodala Marković Denićeva za RTS..
Prema njenim riječima, Nacionalni stručni komitet je preporučio da buster doza bude ista kao i prethodne dve.
– Ostavljeno je da ako neko želi može da primi neku drugu vakcinu, zaključila je profesorka.
Direktor SZO u Beogradu dr Marijan Ivanuša izjavio je prije nekoliko dana, da u Srbiji ima dovoljan broj vakcina, i da je vakcinacija jedino rješenje u borbi protiv infekcije Covid-19. Takođe je objasnio da treba povećati broj punktova za vakcinaciju i motivisati one ljude koji nisu vakcinisani da to učine. On objašnjava da je treća doza očigledno neophodna, naročito onima sa slabim imunitetom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu