SAD su za vojsku iѕdvojile 732 milijarde dolara, što je 38 odsto ukupnih svjetskih troškova za naoružanje.
U posljednje dvije godine američka vojska je zaposlila novih 16.000 vojnika.
Istovremeno, SAD su nastavile modernizaciju svog konvencionalnog i nuklearnog oružanog programa.
Kina je posljednjih godina najznačajnije povećala izdvajanja za odbranu. Ona trenutno iznose 261 milijardu dolara, što je 14 odsto od izdvajanja u čitavom svijetu. Time je Kina na drugom mjestu, iza SAD.
Indija je vojne izdatke povećala za oko sedam odsto, što je ukupno 71,1 milijarda dolara.
Sa vojnim izdacima od 65,1 milijardu dolara, Rusija je na četvrtom mjestu na svijetu. To je gotovo četiri odsto ruskog BDP-a.
SIPRI uočava da Njemačka izdvaja sve više novca za vojsku. Tokom 2019. zvanični Berlin je za naoružanje izdvojio deset odsto više novca nego godinu dana ranije.
Tako snažan rast vojnog budžeta nije zabilježila nijedna od petnaest vodećih zemalja svijeta. Berlin je prošle godine za vojsku izdvojio 49,3 milijarde dolara.
U odnosu na druge zemlje Bliskog istoka, saudijsko kraljevstvo i dalje za oružje izdvaja daleko najviše novca 61,9 milijardi dolara 2019. godine.
Izdvajanja za vojsku u ostatku svijeta su znatno manja.
Zemlje Južne Amerike 2019. izdvojile su 53 milijarde dolara. Od toga više od polovine Brazil.
Zemlje jugoistočne Azije zajedno su za naoružanje potrošile 41 milijardu dolara, a zemlje Afrike ukupno 42 milijarde dolara.
U Africi postoje velike razlike u izdacima među zemljama južno od Sahare – u Ugandi su oni povećani za rekordnih 52 odsto, dok su se u zapadnoafričkoj Burkini Faso smanjeni za 22 odsto.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu