Pored turista, koji su uživali u nadaleko poznatoj banjalučkoj deliciji, razloga za zadovoljstvo, smatraju u Gradskoj upravi, imale su i ćevabdžije, koje su za dva dana trajanja manifestacije, po prvim podacima, ispekli oko 13.000 porcija ćevapa.
Najavljuju da će ova manifestacija postati tradicionalan događaj, te ističu da će se i u narednim mjesecima raditi na animiranju turista iz regiona, kojima Banjaluka, kako kažu, može mnogo toga da ponudi.
Događaji iza nas, poput Ćevap festa, Festivala cvijeća i niza drugih manifestacija, pružila su potvrdu da idemo u dobrom pravcu kad je riječ o strateškom opredjeljenju i o Banjaluci kao „otvorenom i prijateljskom gradu“. Prve procjene turističkh i ugostiteljskih radnika, koji posljednjih dana bilježe jako dobre statitike, daju nam podstrek da nastavimo u ovom pravcu – rekao je šef kabineta gradonačelnika Milan Grubor.
Dok organizatori ističu da je „Ćevap fest“ položio ispit i ponudom i posjetom, ima onih onih koji smatraju da brojke nisu tako sjajne kao što se predstavljaju. Činjenica je, kažu, da na dvodnevnom događaju gužve nisu bile ni približne onim januarskim, kada su ljudi i po dva sata stajali u redovima za porciju ćevapa.
– Mi smo zimus stvarno bili prezadovoljni odzivom građana, ljudi su čekali na onoj hladnoći ćevape, nisu odustajali, ali ovaj put promet nije baš bio nešto. Bilo je posla, ne može se reći, ali kada poredimo sa januarom slabije – kažu neke ćevabdžije sa kojima smo razgovarali.
Tvrde da je važnu ulogu u prometu igrala i pozicija štandova, te da su neki majstori zbog toga imali bolju prođu kod građana.
Banjalučani koji su posjetili festival mahom su zadovoljni, kažu da im je baš prijalo što nije bila velika navala, pa su mogli u miru jesti, a ćevape su uglavnom kupovali od svojih omiljenih roštiljnica.
Vlasnik roštiljnice koja je oba puta imala štand na festivalu Goran Stanivuković, zadovoljan je odzivom i ćevabdžija i posjetilaca i nada se da će manifestacija živjeti još mnogo godina.
– Grad daje veliku podršku da se napravi jedan brend od banjalučkog ćevapa. Mislim da je sada bilo puno bolje, teško je mjeriti obim posla, ali svakako su ovaj datum i vrijeme mnogo ljepši za tu manifestaciju – rekao je Stanivuković, koji se iduće godine nada još većem odzivu roštiljnica.
Zvanični promoter „Ćevap festa“ Nebojša Kuštrinović poručuje da nema razloga za ljutnju ako neke roštiljnice jednostavno imaju jači rejting u gradu, i smatra da su tokom dva dana manifestacije svi jako dobro radili.
Nakon primjedbi učesnika da neki imaju bolje pozicije, dodaje on, premjestili su kućicu u kojoj su građani kupovali bonove, tako da su, vjeruje, na kraju svi imali iste uslove.
Kuštrinović naglašava da pored svega profit i nije toliko bitan, koliko da banjalučki ćevap dobije mjesto u turističkoj ponudi grada, a pohvale su već stigle za kulturno- umjetnički program na festivalu. – Potvrdila se opravdanost ove manifestacije za koju vjerujemo da će živjeti i da će naše ćevabždinice zajedno sa kulturnim radnicima afirmisati naš grad i turističku ponudu. Imali smo čak i neke pozive da pravimo „Ćevap fest“ na saboru trubača u Guči, kao i da se organizuje u dijaspori, i razmotrićemo sve te prijedloge- izjavio je on.
Kuštrinović ističe da su se svi događaji u gradu protekle subote uklopili, te da je Ćevap fest bio odlična dopuna velikoj smotri folklora i Noći muzeja.
– U Turističkoj organizaciji su rekli da postoji potreba da imamo ćevabdžinicu velikih kapaciteta gde bi odjednom moglo da sedne i ruča dva autobusa posetilaca. Šator koji smo pripremili sada bio je zato sjajan, jer je bilo prostora za sve – zaključio je Kuštrinović.
„Dinari“ dobro rješenje
Mada su se građani malo zbunili što ćevape ne mogu kupovati direktno za novac, već su marke prvo morali razmijeniti za bonove nazvane „dinari“, organizatori pojašnjavaju da je ovakav princip rada u skladu sa svim evropskim događajima.
– Bilo je ljudima malo komplikovano na početku, ali je kasnije svima bilo simpatično. Neki čak zbog tog nostalgičnog naziva „dinari“ nisu ni iskoristili bonove, već su ih ponijeli za uspomenu. Cilj je bio da ćevabžije ne diraju direktno rukama meso i novac, a zakon je nepopustljiv i po pitanju fiskalnih kasa. Uspjeli smo tako da uskladimo obavezan porez i da higijenu podignemo na viši nivo. Sve sanitarne kontrole i uzeti uzroci ćevapa potvrdili su da je hrana ispravna- zadovoljan je Kuštrinović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu