On je rekao da je RIK istekao mandat, a članovi su i podnijeli ostavke kada je donošen novi Izborni zakon RS.
– Svakako se RIK treba popuniti, to nije sporno, jer ona je i prije postojala, zakonom koji je prije ovog posljednjeg bio na snazi – kazao je Glamočak.
Pojasnio je da su novim zakonom propisana mnogo šira ovlaštenja članovima RIK, jer su preuzete sve nadležnosti Centralne izborne komisije.
Predsjednik Narodne skupštine RS, Nenad Stevandić, prošle godine nije prihvatio ostavke članova RIK na funkcije u tom tijelu, a koje je sredinom aprila od članova RIK tražila Vlada Srpske.
Nakon što je Kristijan Šmit, koga institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, u prošloj godini nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, iz Vlade Srpske tražili su da članovi organa za sprovođenje izbora iz Republike Srpske podnesu ostavke na svoju dužnost. Pet od sedam članova RIK tada je, podsjećamo, podnijelo ostavke nakon sjednice tog tijela u Banjaluci, 11. aprila.
Ustavni sud BiH je 24. jula donio privremenu mjeru kojom je stavio van snage Izborni zakon Srpske. Sud je zakon, koji je 19. aprila usvojila Narodna skupština Republike Srpske proglasio privremeno nevažećim, sve do donošenja konačne odluke u ovom predmetu. U obrazloženju odluke, Ustavni sud je ocijenio da je riječ o “vrlo ozbiljnim i složenim pitanjima ustavnosti osporenog Izbornog zakona Republike Srpske”.
– Izborni zakon RS reguliše pitanja koja su već regulisana Izbornim zakonom BiH, te se ovim zakonom nadležnosti Centralne izborne komisije prenose na entitetsku komisiju, dok se istovremeno stavljaju van snage odredbe Izbornog zakona BiH – ocijenio je Ustavni sud BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu