Obratićemo se Ministarstvu prosvjete i kulture za dalje postupanje u ovom nemilom događaju jer su inventarne jedinice koje nedostaju velike materijalne vrijednosti rekla je Mamićeva. Pojasnila je da nakon izvršene revizije direktor ustanove mora donijeti rješenje kojim utvrđuje mjere zaštite i otpis muzejske građe, ali da će instrukcije zatražiti od resornog ministarstva zato što je u pitanju velika materijalna šteta.
Ona je navela da je prvi put u 70 godina postojanja Muzeja Kozare izvršena redovna revizija muzejske građe, iako je zakonska obaveza da se taj postupak vrši svakih deset godina.
-Ne bi bio problem otpisati posudu iz arheološke zbirke za čiju restauraciju nemamo resurse, pa se ona vremenom sasula, ali kako da otpišem likovna djela jednog Boška Karanovića, Mire Maoduš ili Branka Miljuša? Ili šta da radimo sa dokumentom na kojem je potpis nekadašnjeg arheologa datiranim pola godine nakon njegove smrti? -pita se Mamićeva.
Ona je istakla da prilikom preuzimanja dužnosti i primopredaje 2022. godine direktori nisu bili u mogućnosti da izvrše primopredaju uvida u stanje muzejske građe jer revizija nikada ranije nije bila obavljena.
-Moj prethodnik inicirao je i pokušao realizovati reviziju, ali je nailazio na ogroman otpor u kolektivu budući da se radi o veoma zahtjevnom i dugotrajnom poslu. Mi nemamo kapacitete da angažujemo eksterne stručnjake, nego to rade naši radnici, pored svih svojih redovnih poslova. I ja sam kao rukovodilac ustanove zaradila peticiju radnika za smjenu zbog toga što sam insistirala na ovome. A onda je inspekcija čak skratila prvobitno planirane rokove i naložila da se posao uradi za šest mjeseci – naglasila je Mamićeva.
Prema nalazu stručne komisije, arheološkoj zbirci nedostaju 222 predmeta, zbirci NOB 80, etnološkoj zbirci 78, Spomen-kući porodice Stojanović dvije inventarne i 87 numizmatičkih jedinica, istorijskoj zbirci 18, a umjetničkoj deset inventarnih jedinica.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu