Navodi se ovo u izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske, koja je provela reviziju učinka „Izgradnja i održavanje objekata kulture“ u periodu od 2017. 2021. godine.
Revizijom, koja je završena u decembru 2022. godine, bili su obuhvaćeni Ministarstvo prosvjete i kulture RS, jedinice lokalne samouprave i javne ustanove kulture u Republici Srpskoj.
Osnovni cilj ove revizije jeste davanje odgovora na pitanje nivoa efikasnosti aktivnosti koje su preduzimale nadležne institucije kulture i korištenja sredstava budžeta, a u svrhu osiguranja adekvatnog broja, strukture i kvaliteta objekata kulture.
Provedena revizija je pokazala da institucije nadležne za oblast kulture nisu kroz integrisan pristup u mogućoj mjeri osigurale adekvatno praćenje stanja objekata kulture, njihovo planiranje i potreban nivo efikasnosti u realizaciji projekata izgradnje, rekonstrukcije i sanacije objekata kulture.
Revizori su utvrdili da su projekti izgradnje, rekonstrukcije i sanacije objekata kulture u Republici Srpskoj trajali relativno dugo i uz visoke razlike u trajanju za projekte iste grupe radova i približno iste vrijednosti, što je rezultiralo nižim nivoom ukupne efikasnosti i nepravovremenom namjenskom upotrebom objekata.
Izgradnja pozorišta traje 16 godina
Tako su, na primjer, na sredstva za nastavak započetih projekata najduže čekali projekti izgradnje pozorišta u Istočnom Novom Sarajevu (16 godina) i Spomen kuće Branka Ćopića (8,5 godina).
– Oba projekta pokrenule su nadležne jedinice lokalne samouprave kao investitori, preduzele ubrzo prve operativne aktivnosti, pribavile idejne projekte, lokacijske uslove i građevinske dozvole i počele izgradnju objekata. Međutim, radovi su prekinuti i došlo je do zastoja u ukupnoj realizaciji. Period od prekida radova do osiguranja sredstava za nastavak su trajali više godina, u Istočnom Novom Sarajevu 10 godina – navodi se u izvještaju revizora.
Ističe se da je bitan razlog višegodišnjeg zastoja u izgradnji bio nedostatak sredstava i kapaciteta jedinice lokalne samouprave za završetak objekata.
U tom su periodu, navode revizori, preduzimane dodatne aktivnosti, vršeno ponavljanje određenih postupaka, angažovani dodatni resursi i time znatno uvećavani iznosi ulaganja u odnosu na prvobitno procijenjene i planirane.
Nakon aktivnosti na traženju dodatnih izvora sredstava, prije svega iz Budžeta Srpske, sredstva za nastavak su osigurana ali ne jednom odlukom i ne na nivou ukupne planirane vrijednosti.
Revizori navode podatak i da je za projekat ugradnje lifta za Narodnu i univerzitetsku biblioteku RS trebalo 11 godina da se osigura ukupan iznos sredstava od 70 hiljada KM iz Budžeta Srpske.
– Za osiguranje sredstava iz Budžeta Republike Srpske za rješavanje pitanja prokišnjavanja krova iznad Muzeja Srpske, kao korisnika dijela prostora u Domu radničke solidarnosti, trebalo je više od pet godina. Međutim, prije toga a ni u tom periodu nisu vršene potrebne pripreme i usaglašavanja niti pribavljane neophodne saglasnosti i dozvole koje bi omogućile efikasnu realizaciju projekta, u skladu sa načinom navedenim u zahtjevu i u Odluci Vlade Republike Srpske o odobravanju i uplati sredstava. Za osiguranje ukupnih sredstava, potrebnih za zahtjevnu rekonstrukciju Doma kulture u Nevesinju, čekalo se više od četiri godine i sredstva su najvećim dijelom osigurana iz Budžeta Republike Srbije – ističe se u izvještaju revizora.
U izvještaju je konstatovano da su evidentne situacije nemogućnosti realizacije projekata i kada su sredstva osigurana i uplaćena, a utvrdili su i prekide realizacije projekata sa neizvjesnošću nastavka zbog nedostatka sredstava i privremeno zaustavljanje realizacije neke od faza zbog neusklađene dinamike sa ostalim fazama realizacije projekta.
– Pokretanje realizacije projekata izgradnje, rekonstrukcije i sanacije objekata kulture ne zasniva se na prethodno usvojenim i usaglašenim planovima između nadležnih institucija za kulturu. Niti je u dugoročnim planskim dokumentima obezbijeđen jasan strateški pristup i adekvatno planiranje ulaganja kroz definisane liste prioriteta i najbolju moguću alokaciju sredstava budžeta za ove potrebe – upozorili su revizori.
Dodaju da početak realizacije projekata nije uvijek zasnovan na osiguranju neophodnih uslova imovinsko-pravne, tehničke i finansijske prirode.
Slabljenje kulturne scene
Revizori navode da u strategija razvoja kulture Republike Srpske za period 2017-2022. godina stoji da su pozorišta i muzeji kulturne ustanove čiji prostori u najmanjoj mjeri zadovoljavaju potrebe građana.
Konstatovani su problemi nezadovoljavajućih prostornih kapaciteta i njihove funkcionalnosti, uz naglasak da se često radi o privremeno adaptiranim nenamjenskim prostorima. Posebno poglavlje Strategije odnosi se na finansiranje kulture.
– Naveden je stav da „po svjetskim mjerilima ako je izdvajanje za kulturu manje od 2,4 odsto od budžeta, kultura države svedena je na incident“. Konstatovano je da je iznos sredstava za kulturu u 2016. godini iznosio 0,63 odsto od Budžeta Republike Srpske i da je najvećim dijelom bio usmjeren na plate radnika u kulturi. Navedeno ukazuje da su takva sredstva nedovoljna za bilo kakav vid aktivnosti i da neminovno vode slabljenju kvaliteta kulturne scene i njeno evidentno nazadovanje na svim poljima – navodi se u izvještaju revizora.
U Strategiji je navedeno da je analiza stanja po jedinicama lokalne samouprave pokazala slične rezultate i da procenti izdvajanja za kulturu iz budžeta jedinice lokalne samouprave variraju i kreću se između 1,1 odsto i 7,8 odsto.
Neophodnost povećanja sredstava za kulturu na republičkom nivou postavljena je kao cilj i to kao učešće od minimalno 1,5 odsto u Budžetu Republike Srpske. Međutim, za realizaciju navedenog cilja nije definisan rok.
– U tom je okviru posebno naglašena potreba obezbjeđenja sredstava za kapitalne projekte. Podaci Ministarstva prosvjete i kulture pokazuju da se za institucije kulture izdvajalo prosječno godišnje u posmatranom periodu 23 miliona KM, što je učešće u Budžetu RS od 0,81 odsto. Od navedenih ukupnih izdvajanja za kulturu, na izgradnju i održavanje objekata kulture prosječno godišnje se odnosilo 1,5 miliona KM ili 6 odsto od ukupnih sredstava za kulturu – ističe se u revizorskom izvještaju.
Revizori navode da u trogodišnjim prijedlozima programa javnih investicija koji se odnose na period 2018-2021. godina, nije bilo predviđenih projekata na poziciji Ministarstva prosvjete u kulture ili su bili planirani sa veoma malim iznosima.
Sve navedeno, kako stoji u izvještaju, ukazuje na neadekvatno planiranje, odobravanje i realizaciju projekata ulaganja u kulturu a posebno u segment izgradnje i održavanje objekata.
U izvještaju se navodi da je u izgradnju i sanaciju objekata kulture u petogodišnjem periodu 2017-2021. godina na području 33 jedinice lokalne samouprave uloženo 20,9 milion KM ili više od četiri miliona prosječno godišnje.
Ulaganja su se najvećim dijelom odnosila na objekte koji su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. U ovim su objektima smještene, ili treba da budu smještene po završetku izgradnje, javne ustanove kulture republičkog nivoa iz djelatnosti pozorišta, muzeja i biblioteka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu