Takva testiranja nam mogu dati podatke o tome ko se zarazio, a imao je blage simptome, dakle o neprepoznatima ili o tome ko se oporavio i razvio je imunitet, ali i dalje nemamo argumenata koliko taj imunitet traje. Međutim, sa tom odlukom ne žurimo. Prije svega treba razmisliti o tome koji je to adekvatan test, koja vrsta uzorka. Odluka će sigurno biti donesena u nekom narednom periodu, ali još nemamo konačnu odluku – kaže epidemiolog Instituta za javno zdravstvo RS Jelena Đaković Dević.
Ovakva testiranja već se rade u Srbiji, te i u mnogim drugim evropskim zemljama, ali su rezultati šaroliki.
Ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić ističe da se u naučnoj zajednici trenutno spori i metodologija koja je korištena za istraživanja u pojedinim od tih zemalja.
– U Sloveniji, recimo, sada rade jedno istraživanje koje podrazumijeva i serološko i PCR testiranje, a nakon toga će raditi reviziju kod istog uzorka broja ljudi, u smislu potvrde izloženosti. Drugačije su po zemljama metodološki postavljena istraživanja. U Njemačkoj je, ako se ne varama, po rezultatima tog istraživanja bilo oko 14-15 odsto osoba koje su izložene virusu, a u Danskoj ispod jedan odsto. Tako da se kroz sve to sada i utvrđuje metodologija rada, da se vidi kako je najispravnije raditi – kaže Šeranić.
Po njegovim riječima, ako se pogleda prosjek u zemljama koje su radile takvu vrstu istraživanja, trenutno se dobije procenat do svega 3-4 odsto izloženosti virusu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu